Ako je i vama na svaki spomen zime prva asocijacija godišnje doba kad protiv svoje volje dobivamo na težini, mirujemo i boravimo u toplom i zatvorenom prostoru da bismo izbjegli upale i prehlade, onda ste žrtva predrasuda. Tako misli i Blaženka Nekić, specijalist fizijatar, i tvrdi upravo suprotno. Zima je idealno godišnje doba za različite aktivnosti i smanjenje tjelesne težine, a zbog niskih temperatura organizam ubrzava metabolizam i zato se brže čisti od toksina.

„Kada govorimo o aktivnostima, ne morate biti Janica Kostelić, niti morate znati klizati kao da se pripremate osvojiti Zlatnu piruetu. Već i redovitom šetnjom učinit ćete za svoje zdravlje i vitku liniju mnogo više nego što možete i pomisliti“, ističe dr. Nekić koja je nabrojila najčešće pogreške i predrasude o ovom najhladnijem, ali zato ništa manje šarmantnom dijelu godine. „Zima je godišnje doba u kojemu većina ljudi smanjuje tjelesnu aktivnost, a to bi vrijeme trebalo iskoristiti za bavljenje zimskim sportovima.

Zimski su sportovi višestruko korisni za tijelo, psihu, um i dušu. Niske temperature okoliša potiču rad metabolizma jer se tijelo trudi zadržati toplinu. Time se potiče cirkulacija, a krvotok je istodobno manje opterećen nego pri visokim temperaturama. Prilikom tjelesne aktivnosti na hladnom zraku energija se u tijelu brzo troši, što dovodi do bržeg sagorijevanja masnoća. Rezultat je mršavljenje, koje je posebno izraženo kod sportova koji zahtijevaju izdržljivost.“

Žustra šetnja

No nije potrebno moriti organizam svakodnevnim napornim vježbanjem. Ako ste od onih kojima skijanje ili klizanje nisu omiljeni sportovi, dr. Nekić i za to ima rješenje: „Pravilo vrijedi za ljude svih dobi, od djece do umirovljenika. Dovoljno je svaki dan između 11 i 13 sati 15 minuta žustrije šetati. Neka svatko sam sebi odredi malo brži tempo od uobičajenog. Već i taj mali trud višestruko će se isplatiti. Za one ambicioznije tu spadaju i sanjkanje i grudanje, jer i tada se troši energija, a uživanje u takvim tjelesnim aktivnostima, koje će vas zasigurno vratiti u djetinjstvo, blagotvorno će djelovati na psihu i otklanjanje nagomilanog stresa.

Ova preporuka posebno vrijedi za zaposlene. Svatko će sigurno naći 15 minuta da, pod pauzom, zadimljeni kafić zamijeni kratkom šetnjom. Na taj način organizam ćete obogatiti kisikom i kad se vratite na radno mjesto, imat ćete bolju koncentracije i bit ćete bolje raspoloženi.“ Dr. Nekić ističe da se boravak na suncu čak i za zimskih dana preporučuje zbog stvaranja D vitamina koji je iznimno važan za apsorpciju kalcija i izgradnju kostiju. Zato su zimske aktivnosti osobito važne za žene u menopauzi jer usporavaju proces osteoporoze. Budući da su zimi dani kraći, trebalo bi iskoristiti svaku sunčevu zraku. PageBreak

No nije samo sunce presudno za održavanje kondicije i zdravlja u zimskim mjesecima. Važan je i psihološki aspekt izlazaka. Naime, zbog duljih noći i maglovitih i hladnijih dana zimi se mnogi češće nego inače žale na depresiju. Zaboravljaju da je već sam izlazak iz stana u prirodu i na snježnu bjelinu dovoljan da nam se vrati dio svjetlosti koja nam nedostaje i da nam se tako popravi raspoloženje.

Uz to, obrambene snage tijela povećavaju se zbog podražaja iz okoliša. Stoga boravak na hladnoći smanjuje mogućnost prehlada, uz uvjet da imamo primjerenu odjeću i obuću. Snježni krajolik smiruje misli, podiže raspoloženje, a tjelesna aktivnost u tijelu potiče stvaranje hormona sreće.

Negativni ioni

Obično zaboravljamo da smo u zatvorenom prostoru okruženi kojekakvim uređajima, od televizora, radija do računala. Svi oni povećavaju koncentraciju pozitivnih iona. Stvaraju se strujni krugovi i elektromagnetske silnice kao pred oluju, što povećava stres i nervozu. Za razliku od takvog nezdravog okruženja, šuma, voda, snijeg i priroda prepuni su negativnih iona koji će vratiti narušenu ravnotežu organizma, i to na razini tjelesnih stanica, poput magnetoterapije.

Osim toga, zimski će pejzaži aktivirati sva naša osjetila – miris, sluh, opip i vid, a svjetlost i bjelina djelovat će poput terapije svjetlošću, što je vrlo učinkovito protiv depresije. Posljedica je i opuštenost cijelog mišićno-koštanog sustava, a sve to povećava lučenje endorfina, hormona sreće koji je zapravo prirodni stimulans što ga u takvim okolnostima organizam luči.

Onima koji više vremena provode kod kuće dr. Nekić preporučuje često provjetravanje prostorija. U toplom prostoru s mnogo ljudi veća je koncentracija virusa i bakterija pa treba češće otvarati prozor, najbolje nekoliko puta na dan po najmanje pet minuta. Zimi je najpoželjniji obrok doručak. Izbjegavanjem doručka usporavamo metabolizam, a na taj način slabimo imunitet.

Doručak potiče metabolizam, štetne tvari se brže čiste iz organizma i na taj način pomažemo imunosnom sustavu da učinkovitije štiti tijelo od virusa i bakterija. Ako se budemo pridržavali ovih jednostavnih pravila, bit ćemo manje skloni prehladama ili bakterijski uzrokovanim bolestima. No, ističe dr. Nekić, ne treba zaboraviti da je imunologija blisko povezana s psihičkim stanjem i emocijama jer utječe na limbički sustav.  PageBreak

zima1
Mare Milin zima1

Razgibajte se

Kao vlasnica Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, dr. Blaženka Nekić podsjetila nas je da je od presudne važnosti odgovarajuća odjeća i obuća. „Obuća mora biti čvrsta i stabilna, a najvažnije je da se ne skliže ni na jednoj površini.

Na snijegu i ledu najmanje je važna estetika, najvažnija je funkcionalnost kako bismo izbjegli padove i ozljede. Ne bi bilo loše nabaviti štapove za hodanje koji će nam osigurati dodatnu stabilnost i razgibati i gornji dio tijela.

Ako nemamo štapove, ruke treba utopliti rukavicama i njima slijediti ritam koraka. Tako ćemo razgibati ruke i ramena, i osnažiti mišiće gornjeg dijela tijela, a bit ćemo i stabilniji, ublažiti eventualni pad ili gubitak ravnoteže“, kaže dr. Nekić. Zimski sportovi snaže mišiće, održavaju pokretljivost zglobova i povećavaju psihofizičku izdržljivost. Tjelesna aktivnost u zimskim uvjetima koristi našem tijelu, ali istodobno neke aktivnosti traže tjelesnu izdržljivost, posebne vještine i sposobnosti za brze i iznenadne kretnje na skliskoj i nestabilnoj podlozi.

Za svaku tjelesnu aktivnost treba se pripremiti jer je nedovoljna tjelesna pripremljenost glavni uzrok ozljeda mišića, zglobova i kostiju. Najčešće zimske aktivnosti su brzo hodanje i trčanje, nordijsko hodanje, sanjkanje, klizanje, spust na dasci i skijanje. Zagrijavanjem prije zimskih sportova i vježbama istezanja postiže se povišenje temperature mišića i ostalih tkiva i pojačava protok krvi kroz mišiće, čime mišić dobiva kisik nužan za rad i opterećenje.Važno je zapamtiti da loša koordinacija i nepripremljeni mišići dovode do brzog zamora, a posljedica su ozljede. Nakon svega, lako je zaključiti kako će nam svi ovi savjeti, ako ih se budemo pridržavali, pomoći da zadovoljni i puni optimizma dočekamo proljeće.