Mi smo ti koji određujemo vlastitu vrijednost, baš kao što je prodavač taj koji određuje cijenu svog proizvoda ili svojih usluga. Tako svjetski poznati i skupi modni brendovi rade jako dobar posao u smislu da njihovi komadi budu percipirani kao da vrijede mnogo više od materijalne vrijednosti komponenti od kojih su napravljeni. No, mi sebe, nerijetko, ne cijenimo dovoljno.

Ako se ne cijenimo dovoljno, ne možemo očekivati ni da nas drugi vrednuju pa tako svjesno ili nesvjesno privlačimo ljude, partnere, klijente, i/ili poslodavce u naš život koji nas neće dovoljno cijeniti i tretirati nas s poštovanjem. Ako sebe ne vrednujemo dovoljno, ne možemo kultivirati ni istinsku ljubav prema sebi jer nećemo osjećati da smo je vrijedni.

ODNOSI
Osobe koje imaju osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti nerijetko budu iskorištene u vezama ili završavaju u vezama s partnerima i prijateljima koji ih ne vrednuju dovoljno, s obzirom na to da im je teško postaviti zdrave granice u odnosima jer ne vjeruju da zavređuju biti tretirani bolje. Tijekom coaching satova s mojim klijenticama, kada razgovaramo o tome zašto ne mogu privući partnera kakvog žele i što ih to sabotira u ljubavnim vezama, često otkrijemo limitirajuća uvjerenja utemeljena na osjećaju nedovoljne vlastite vrijednosti, što može zvučati otprilike ovako: „Takvom muškarcu ne bih mogla dovoljno ponuditi“ ili „Takvog muškarca bilo bi teško zadržati pokraj sebe.“
Tako žene koje imaju mnoge fantastične kvalitete, ali podsvjesno ne vjeruju da zaslužuju bolje, završe u vezi s nekim tko se prema njima ne ophodi s poštovanjem i na različite načine unosi nemir, nestabilnost i toksičnost u odnos. Osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti može dovesti do toga i da previše dajemo u vezama kako bismo drugu osobu zadržale pokraj sebe, u strahu da ne budemo ostavljene.

NOVAC
Novac je sredstvo za razmjenu vrijednosti te je iznos koji zarađujemo u direktnoj korelaciji s našim osjećajem vlastite vrijednosti. Kako ćemo zarađivati puno novca (koji je simbol za razmjenu vrijednosti), ako svjesno ili podsvjesno vjerujemo da ne vrijedimo (dovoljno)? Ako smatramo da ne vrijedimo dovoljno, nećemo naplaćivati dovoljno za svoje usluge jer nećemo smatrati da su naše usluge vrijedne. Ako smatramo da ne vrijedimo dovoljno, bez obzira na to koliko certifikata i diploma stekli i koliko bili uspješni, osjećat ćemo se kao uljez. Ako smatramo da ne vrijedimo dovoljno, nesvjesno možemo kreirati situaciju da radimo previše posla za premalo novca ili da sabotiramo sebe u prilikama koje bi nam mogle pomoći da zarađujemo više. Ako smatramo da ne vrijedimo dovoljno, nećemo privući dovoljno klijenata za svoje usluge.

Budući da je novac sredstvo za razmjenu vrijednosti, gdje i kako trošimo te investiramo novac može puno toga otkriti o nama – što mi to vrednujemo te koliko uistinu (ne)vrednujemo sebe (koliko zapravo ulažemo u svoje zdravlje, radimo na ostvarenju svojih ciljeva, brinemo se o sebi, posvećujemo vrijeme svom osobnom rastu i razvoju).

Osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti može dovesti do perfekcionizma, radoholizma, sindroma uljeza, kao i profesionalne samosabotaže. Bez obzira na uspjeh koji osoba može postići (za koji je uložila mnogo truda), zbog osjećaja nedovoljne vlastite vrijednosti, ona i dalje ne vjeruje da taj uspjeh zaslužuje i osjeća se kao uljez.

Zašto se ne osjećamo dovoljno vrijednima?
Uzrok osjećaju nedovoljne vlastite vrijednosti najčešće su limitirajuća uvjerenja o sebi koja smo usvojili u djetinjstvu ili formirali nakon nekog neuspjeha, pogrešne odluke ili bolnog iskustva koje smo doživjeli. Limitirajuća uvjerenja da nismo dovoljno dobri ili da nismo nečega vrijedni mogu se usvojiti u djetinjstvu ako su nas roditelji ili skrbnici često kritizirali i kažnjavali ili ako smo bili pod velikim pritiskom da budemo (uvijek) prvi i najbolji u školskim aktivnostima, testovima i natjecanjima.
Žene mogu stvoriti osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti ako se ne uklapaju u društveno konstruirane standarde ljepote u njihovoj sredini (na primjer: osjećaj srama zbog kilaže, problematična koža, alopecija…), posebno ako su tijekom odrastanja slušale da moraju biti lijepe i atraktivne kako bi bile voljene ili uspješne u profesiji kojom se žele baviti.

žena, bicikl
Shutterstock 

Neuspjeh u bilo kojoj sferi života (razvod braka, napuštanje studija, otkaz na poslu, propali biznis…) i odbijanje (ponajprije osobe do koje nam je jako stalo, potencijalnih klijenata, poslodavaca, fakulteta na koji smo se prijavili…) mogu nam narušiti osjećaj vlastite vrijednosti, kao i stvoriti osjećaj srama zbog pogrešnih odluka i postupaka koje smo donijeli u prošlosti. Sram se definira kao „osjećaj poniženja ili uznemirenosti, izazvan grižnjom savjesti zbog pogrešnog (lošeg) ili glupog ponašanja” i može jako narušiti naše poimanje sebe jer kreira sliku o nama da smo „loše osobe” i da nismo vrijedni dobrih stvari u životu.

Osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti može nastati i zbog kontinuirane kritike roditelja, partnera ili šefova na radnom mjestu, kao i zbog pretjerane samokritičnosti (negativan dijalog o sebi i samoosuđivanje).

Kako možemo ojačati?
Da bismo ojačali osjećaj vlastite vrijednosti, važno je prakticirati samoosnaživanje (engl. self-empowerment) i samosuosjećanje, kao i naučiti praštati sebi za počinjene pogreške i doživljene neuspjehe. U tome nam može pomoći pisanje pisma u kojem si opraštamo, izgovaranje i pisanje pozitivnih afirmacija i osvještavanje negativnog dijaloga koji vodimo o sebi (ako smo samokritični). Također nam mogu pomoći pisanje dnevnika i mindfulness, kao i prakticiranje pozitivnog razgovora o sebi (engl. positive self-talk).
U jačanju osjećaja vlastite vrijednosti može pomoći i pisanje dnevnika svojih postignuća i uspjeha kako bismo se podsjetili na to što smo postigli i koliko smo truda, vremena, energije i novca uložili u to.

Osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti reflektira se u labavim granicama koje postavljamo u odnosima pa je jako važno za jačanje osjećaja vlastite vrijednosti raditi i na jačanju granica u odnosima. Samorefleksija o tome dajemo li se previše u vezama, jasna komunikacija kakvo ponašanje drugih nećemo tolerirati, odvajanje vremena za brigu o sebi i rad na svojim ciljevima, vježbanje reći NE kada nemamo dovoljno novca, želje ili vremena da nekome pomognemo, nekome nešto učinimo ili prisustvujemo nekom događaju na koji smo pozvani, kao i evaluacija koliko uistinu vrednujemo sebe i stavljamo li sebe i svoje potrebe na posljednje mjesto na ljestvici prioriteta, mogu nam pomoći da osvijestimo imamo li dovoljno čvrste granice u vezama.

Kao u privatnim odnosima, jasne granice trebamo naučiti postaviti i u profesionalnim odnosima (poštovanje svog radnog vremena, davanje do znanja kada nismo dostupni na telefon i mail, podizanje cijene našeg rada ako osjećamo da ne naplaćujemo dovoljno za kvalitetu usluga ili proizvoda koje nudimo…).

Briga o sebi (engl. self-care) također je važna naročito ako osjećaj nedovoljne vlastite vrijednosti vodi do zanemarivanja naših potreba i stavljanja sebe na posljednje mjesto na ljestvici prioriteta. Odvajanje vremena za brigu o sebi i svom zdravlju, investiranje u zdravu hranu i sve ono što nam godi i što nas njeguje, kao i u osobni rast i razvoj, praktični su koraci kojima pokazujemo koliko vrednujemo sebe.

Koliko vrednujem sebe?

  • Razmislite kako biste tretirali osobu u svom životu koju uistinu vrednujete (cijenite) i poštujete. Zatim razmislite odnosite li se tako prema sebi? Cijene li vas drugi ljudi u vašem životu i dovoljno poštuju? Vjerujete li da ste vrijedni poštovanja, uspjeha, obilja i ljubavi?
  •  Stara poslovica glasi: „Ako od sebe napravite otirač za cipele, ljudi će brisati noge o vas.” Imajte na umu da je način na koji se ophodite prema sebi i koliko se vrednujete pokazatelj drugima kako da se ponašaju prema vama i koliko vas trebaju cijeniti.