Bili smo u tvornici na kojoj nam zavidi Europa i upoznali jednog sasvim posebnog Međimurca u hvalevrijednoj misiji

Bavi se ekološkim uzgojem povrća, bori se za očuvanje vodozemaca i jednim potezom riješio se alergija! S Josipom Gašparićem družili smo se na njegovom radnom mjestu, u tvrtki Hilding Anders u Prelogu gdje nastaje poznati brend Hespo

Dražen Kokorić

Prije otprilike deset godina Međimurac Josip Gašparić borio se s alergijama i bilo je sasvim izgledno da će razne pumpice i antihistaminici biti njegovi 'suveniri' za čitav život. Iako je i prije razmišljao o promjeni načina života, signali nemoći koje mu je tijelo tada slalo, potaknuli su ga da postane vegetarijanac, nakon čega su alergije vrlo brzo za njega postale stvar prošlosti. Osim zbog zdravstvenih tegoba, odluku da postane vegetarijanac Josip je donio i zbog svoje cjelokupne 'filozofije življenja', koja podrazumijeva ljubav prema životinjama i prirodi, koja nije samo deklarativna, već strastvena i duboko ukorijenjena u cijelo njegovo biće. U to smo se iz prve ruke uvjerili kad smo ga posjetili na radnom mjestu, u tvrtki Hilding Anders u Prelogu, gdje se proizvodi visokokvalitetan asortiman za zdravo spavanje brenda Hespo. Ovdje vrijedno radi već 22 godine i sretan je, kaže, što svoju egzistenciju može osigurati tako da se podudara s dobrobiti prema prirodi.

Dražen Kokorić  Josip Gašparić

'Radim u tvrtki koja jako puno pažnje posvećuje održivosti, pa je tako politika Hilding Andersa konstantno izgrađivanje i poboljšanje sustava kvalitete i zaštite okoliša. Da je drukčije, zasigurno bih se maknuo od posla koji ugrožava prirodu', kaže Josip. I, uistinu, čim ga upoznate, odmah vam je jasno s kojom strašću i predanošću govori o važnosti očuvanja okoliša, prije svega voda, tla i vodozemaca, a posebno velikog dunavskog vodenjaka kojem - iako zakonom strogo zaštićen i obuhvaćen Naturom 2000 - prijeti ozbiljna ugroza u šumi Zdenci Cirkovljan, gdje je u planu izgradnja prometnice koja bi prolazila središtem šume.

'Još kao dijete shvatio sam da su se zbog ljudske intervencije vodene površine na području Međimurske županije počele drastično smanjivati, a to je bilo stanište za jako puno životinja: riba, ptica, vodozemaca. Zbog izgradnje odvodnih kanala, niskog vodostaja i gubitka staništa, iščeznule su mnoge životinje, pa smo praktičko ostali samo s barskim svijetom, koji se sastoji od vodozemaca, barskih puževa, barskih kornjača, vodenih kukaca. To je preostalo od jednog velikog i bogatog okoliša kojeg je čovjek u potpunosti izmijenio u posljednjih 40-tak godina', kaže Josip i napominje da je sa svojim prijateljima i istomišljenicima morao nešto poduzeti, pa su produbili bare, tako da se voda i dalje zadržala, te tako spasili vodeni svijet, prvenstveno vodozemce.

Emil Flajšman 

'Presretni smo što smo u našoj šumi Zdenci u Cirkovljanu još uvijek obitava veliki dunavski vodenjak i to unazad više desetljeća, no ako se realiziraju planovi i kroz jedinu preostalu šumu na sjeveru Cirkovljana izgradi širokotrasna obilaznica za teretna i osobna vozila, bit će to potencijalni kraj jedinog preostalog prirodnog staništa za strogo zaštićene vrste', kaže Josip koji smatra da bi studiju utjecaja na okoliš trebalo nanovo raditi, jer u sadašnjem izvještaju na velik broj stranica samo dvije rečenice odnose na šumu Zdenci, u kojima se navodi da cesta „neće imati znatniji utjecaj na šumu“, što nije istina.

Šuma Zdenci u Cirkovljanu je mješovita šuma dobro prilagođena ovom podneblju. Obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Unutar šume Zdenci nalazi se vrijedan lokalitet (velika bara), koji je prirodno stanište velikog dunavskog vodenjaka, kao i manja bara, također dom vodozemaca. Veliki dunavski vodenjak u Hrvatskoj je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, a nalazi se i na popisu ciljnih vrsta ekološke mreže Natura 2000 za Međimursku županiju, koju je Hrvatska proglasila ulaskom u EU. Najveća mu ugroza prijeti upravo zbog nestanka prirodnih staništa. Također, zahtijeva posebne uvjete i stanište, pa se ta vrsta ne može tek tako izmjestiti, ma koliko god netko to uporno isticao kao moguće. Budući da je vodozemac, obitava u vodi, ali i na kopnu, te ima širok radijus kretanja, pa je za velikog dunavskog vodenjaka i sama blizina prometnice izrazito nepovoljna.

'U šumi Zdenci imamo i srna, divljih zečeva, fazana, lisica, kuna, lasica, ptica, insekata, gmazova, a ne samo vodozemaca, i prekrasno je kad po noći čuješ pjev slavuja, kad možeš osjetiti šumu svim čulima prolazeći kroz nju. O svemu smo obavijestili mjerodavne institucije, Saborski odbor za zaštitu okoliša i prirode, a imamo i podršku brojnih ekoloških udruga', kaže Josip i upozorava na još jednu 'crnu točku' za životinje – brzu cestu Zlatar Bistrica – Mokrice u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje konstantno stradavaju vodozemci, posebice na proljeće kad migriraju na razmnožavanje te u jesen kad se vraćaju hibernirati u tlu.

'Na toj lokaciji u Krapinsko-zagorskoj županiji možemo, nažalost, vidjeti u kojoj mjeri u vrijeme migracije vodozemaca te životinje stradavaju. Unatoč naporima JU Krapinsko-zagorske županije - Zagorska priroda, ne može se skupiti dovoljno volontera i svega ostalog potrebnog da se te životinje spase od stradavanja na cesti. Izvjesno je da će se taj isti problem, stradavanja životinja (posebno vodozemaca), preslikati na lokaciju šume Zdenci', upozorava Josip. Inače, Josip se više od 10 godina bavi uzgojem povrća, na imanju njega i supruge raste goji, bamija, ashwaghanda, ali i mungo krah, tikvice… i baš nikad nisu koristili pesticide, insekticide ili bilo kakva umjetna gnojiva - nema ničega što bi unazadilo zemlju. Takva proizvodnja je teža, prinosi su manji, ali se itekako isplati jer znaš da ćeš jesti zdravu hranu prave nutritivne vrijednosti.

Dražen Kokorić 

'Jednom sam čuo izjavu: 'S prvim srušenim drvetom počela je civilizacija, a sa zadnjim srušenim će i završiti!'. Čvrsto vjerujem u to. Nakon što sam postao vegetarijanac, otprilike godinu i pol dana svaki dan sam odlazio u prirodu, boravio na istom mjestu, uvijek u vrijeme izlaska i zalaska sunca. Neovisno o godišnjem dobu, uvijek bi bio bos. Tek kad se tako stopimo s prirodom, shvatimo u potpunosti koliko smo dio nje. Životinje su iz dana u dan dolazile su sve bliže meni. Lisica bi se približila, njuškala mi stopala i otišla, divlji golubovi bez straha su sjedili na grani iznad moga ramena, a srne nisu bježale', priča Josip, dok nas vodi skladištem tvrtke Hilding Anders i pokazuje nam proizvode dizajnirane i proizvedene po načelima održivosti. Svi njihovi materijali imaju OEKO-TEX® certifikat, a kao posebne proizvode ističu madrace Aura Fresh i Green way. Aura Fresh 7-zonski je madrac, a to znači da je njegova jezgra oblikovana prema sedam ergonomskih zona i kao takva pruža optimalnu potporu. Tkanina ovog madraca sadrži ekstrakte prirodnog esencijalnog ulja limuna, lavande i eukaliptusa te pruža zaštitu od grinja. Green way, pak, također je 7-zonski madrac, a njegova navlaka od Green First tkanine tretirana je prirodnom aktivnom tvari biljnog porijekla koja štiti od bakterija i grinja te uklanja neželjene mirise.

Dražen Kokorić 

Razvojni fokus tvrtke Hilding Anders usmjeren je na visoku funkcionalnost i atraktivan dizajn proizvoda, s naglaskom na upotrebu održivih materijala. Jasna načela zaštite okoliša i održivog razvoja, racionalno korištenje energije, stalni nadzor na štetnim emisijama, pravilno razvrstavanje i zbrinjavanje otpada…, samo su dio politike kvalitete i zaštite okoliša koju je tvrtka Hilding Anders definirala i odgovorno ju provodi. Na ponos svojih kupaca, ali i zaposlenika koji – baš poput Josipa – istinski žive u skladu s prirodom, odlučni da generacijama koje dolaze u nasljeđe ostave najvrjednije što imamo.

*Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Hilding Anders.