Kalifornijska biotehnološka tvrtka MeliBio nedavno je predstavila prvi pravi med koji je nastao bez rada pčela. Nakon tog predstavljanja u San Franciscu za stotinjak novih investitora te klimatskih i prehrambenih stručnjaka, koji su dobili uzorke za kušanje, tvrtka je sad spremna primiti narudžbe te se očekuje da će isporuke početi do kraja godine.
Bolje i za pčele i za ljude
MeliBio uspio je stvoriti molekularno identičan med, što znači da ima jednake zdravstvene koristi i okus kao pčelinji med, a bez praksi štetnih za okoliš. Jedna od osoba koja ga je kušala opisuje: "Ne možete ga usporediti s javorovim sirupom ili agavinim nektarom. Možete ga usporediti samo s medom jer je njegov okus, način na koji kapa i razmazuje se sto posto kao kod meda koji rade pčele. Ovo je sigurno revolucionarno!"
"Med je sastojak u svakoj kategoriji proizvoda, od hrane do pića i proizvoda za osobnu njegu, za koje MeliBio sad osigurava opciju na biljnoj bazi", kaže suosnivač tvrtke, srpski poduzetnik Darko Mandić, koji se lani preselio u Kaliforniju kako bi se u ovom pothvatu udružio s molekularnim biologom dr. Aaronom Schallerom. MeliBio učinkovito biosintetizira med svojom replikom procesa kojim pčele medarice pretvaraju cvjetni nektar u hranu, primjenjujući, među ostalim, preciznu fermentaciju. "Donoseći na tržište slastan, hranjiv i pravi med napravljen bez pčela, oblikujemo sadašnjost i budućnost na način koji je bolji i za pčele i za ljude."
Već se godinama upozorava da populacije pčela neprestano opadaju, kako zbog uporabe pesticida te virusa, parazita, bakterija i gljivica koji ih napadaju tako i zbog klimatskih promjena i gubitka staništa. Budući da su pčele i drugi oprašivači zaslužni za trećinu svjetskog uroda, njihovim je nestankom ugrožen i uzgoj hrane za ljude.
Etička pitanja
Kad je riječ o proizvodnji meda, povlači se i pitanje njenoga destruktivnog utjecaja na bioraznolikost kao i njene eksploatacijske prirode, što je glavni razlog zašto vegani ne upotrebljavaju med. Da je proizvodnja meda etički sporna, smatra i Darko Mandić.
"Zimi, kad je oskudica hrane, pčele jedu med koji su napravile da im traje tijekom cijele zime. No mnogi pčelari uzgajaju pčele da bi pokupili sav njihov med te čak mogu odlučiti ubiti cijele kolonije kako ne bi morali ulagati vrijeme i trud u njihovo preživljavanje tijekom hladnijih mjeseci", kaže Mandić i dodaje da i oni koji zadrže kolonije pčela često med zamijene šećernim sirupom.
Njemu manjkaju esencijalne tvari koje sadrži med i koje jačaju imunitet, kao što su pinocembrin i p-kumarinska kiselina, zbog čega kolonije postaju slabe i osjetljive na patogene. Mandić ističe: "Napredak znanosti stvorio je vrlo uzbudljivu poziciju gdje ljudi napokon mogu napraviti jednu od omiljenih namirnica bez iskorištavanja životinja."