Gwyneth i ubodi pčela za ljepotu
Ovog je proljeća Gwyneth Paltrow, američka glumica i utemeljiteljica organske kozmetike Goop by Juice Beauty, uzdrmala svijet ljepote pričajući o apipunturi – kontroliranim pčelinjim ubodima u kožu. Bolna i kontroverzna terapija apitoksinom koja revitalizira kožu tisućama godina star je tretman, korišten još u starom Egiptu, Grčkoj i Kini, a suvremena saznanja američkog apiterapijskog društva navode da poboljšava cirkulaciju, smanjuje upalne procese i stimulira imunosni odgovor, a prema pobornicama ovog tretmana – i pomlađuje.
Naime, pčelinji je otrov bogat moćnom kombinacijom enzima, peptida i aminokiselina, a može ga se naći i u nekim kozmetičkim proizvodima. Djeluje tako što „prevari“ kožu koja, kao i kad je ubodena pčelinjim žalcem, reagira zadebljavanjem i zatezanjem, a to umanjuje znakove starenja.
Dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, kaže kako apitoksin na ljepotu svakako djeluje pozitivno, ali da i u vrlo malim dozama može izazvati prilično jaku reakciju kože i iritaciju pa njegovu upotrebu preporučuje isključivo uz nadzor stručnjaka, kao i korištenje provjerenih kozmetičkih proizvoda.
Tekuće zlato s 300 aktivnih komponenti
No ovaj pomodarski tretman nije ni izdaleka sve što nudi apiterapija. Med, cvjetni prah, propolis i matična mliječ u posve bezbolnoj terapiji, u kojoj može uživati i nepce, također pružaju ljekovite i pomlađujuće sastojke koji pozitivno djeluju na organizam i čuvaju ljepotu.
Med, stvoren „alkemijom“ pčela, smatra se najstarijim, provjerenim i potpuno bezopasnim prirodnim pripravkom za njegu kože. To tekuće zlato, kako mu pčelari tepaju, sadrži oko 300 aktivnih komponenti, gotovo sve koje su potrebne za razvoj i pravilno funkcioniranje našeg organizma, što ga čini najsavršenijim proizvodom prirode. „Med je bogat ugljikohidratima, mineralima, vitaminima, aminokiselinama, nezasićenim masnim kiselinama, antioksidansima i drugim blagotvornim sastojcima.
Vizionar Radovan Petrović
Djeluje antiseptično, protugljivično, antibakterijski, detoksikacijski i antioksidacijski te ima regenerativna i hidratantna svojstva“, navodi apiterapeutkinja Gordana Hegić.
U nas je liječenje slatkom tekućinom koju proizvode medonosne pčele koristeći cvjetni nektar pokrenuo Radovan Petrović, strastveni pčelar, osnivač Pčelarske centrale i začetnik apiterapije na ovim prostorima. Za svoga je života kreirao brojne ljekovite pripravke na bazi pčelinjih proizvoda čije se recepture i danas koriste, primjerice, za slavnu Apisan žutu kremu koja služi kao prva pomoć za razne kožne probleme.
Kozmetika od isključivo hrvatskog meda
Njegovu velikogoričku manufakturu meda i pčelinjih pripravaka, čija se tradicija proteže na šest dekada, nastavila je prije nekoliko godina njegova kći Snježana Mašović Petrović. Vizionarski prateći očeve stope, Snježana je s timom stručnjaka kreirala prvu domaću, ekološku kozmetiku Sache cosmetics, koja se bazira isključivo na hrvatskom medu, neprerađenom vosku i drugim pčelinjim blagodatima.
„Svaki pčelinji produkt iz košnice može se pohvaliti dragocjenim sastavom, a njihova sinergija čini moćnu koncentraciju koja sprečava preuranjeno starenje, štiti kožu i umiruje iritacije, a pogodna je za sve tipove kože, uključujući i najosjetljiviju“, ističe magistra nutricionizma Lea Samodol koja je sudjelovala u osmišljavanju Sache cosmetics proizvoda.
Trik za odabir meda
Priča o medu za Leu Samodol krenula je davnih godina, kad je tu slatku melasu počela koristiti umjesto šećera, kao zdrav oblik sladila, a danas svako jutro započinje čašom mlake vode, aromatizirane žlicom meda i Sache cosmetics hranjivom anti-age kremom za lice. Na ovaj način njeguje svoju kožu iznutra i izvana.
Želite li biti sigurni da je slatka tekućina koju koristite proizvod isključivo vrijedne medonosne pčele (bez dodanih sintetskih dodataka), najpoželjnije je poznavati medara i kupovati med našeg podneblja, savjetuje Lea Samodol. „Samo prirodni med je kvalitetan med“, naglašava sugovornica, dodajući da ekocertifikat može biti dodatna potvrda, a ako ga nema, pravi med možemo prepoznati po specifičnom mirisu, viskoznosti, gustoći i kristalizaciji.
Ako niste iskusan poznavatelj meda, Lea Samodol predlaže mali trik za provjeru njegove kvalitete: „Stavite nekoliko kapi meda na papir – ako je pravi (bez aditiva i sintetskih dodataka), papir se neće raspasti.“
Kad se uvjerite da imate kvalitetan med, znajte kako blago koje posjedujete obiluje antioksidansima (flavonoidima, fenolnom i askorbinskom kiselinom, enzimima i karotenoidima), a njihova količina i tip uglavnom ovise o botaničkom i geografskom podrijetlu meda. „Med tamnije boje nešto je bogatijeg antioksidacijskog sastava, pogotovo obiluje flavonoidima pa je njegovo djelovanje izraženije, no to ne znači da je svjetliji med lošiji“, objašnjava Samodol, ističući da najsnažnije djelovanje ima onaj med koji je u svom prirodnom staništu, tj. u košnici, pomiješan s drugim pčelinjim proizvodima.
Svakodnevnim konzumiranjem meda pozitivno djelujemo na cijeli organizam, a njegovom lokalnom aplikacijom njegujemo, dubinski hranimo, vlažimo i pomažemo koži da zadrži vlastitu vlagu, sprečavajući time prerano starenje i pojavu bora. Za hidrataciju, regeneraciju i protiv bora apiterapeutkinja Hegić predlaže bagremov med. „Aplicirajte ga u tankom sloju na željeno mjesto svaki drugi dan i ostavite da odstoji pola sata. Nakon toga tretirano mjesto isperite čajem od kamilice.“
Primjena na koži i kosi
Kad med nanosimo na zdravu kožu i ako se pritom ne izlažemo suncu, kožne reakcije gotovo su nemoguće, dodaje Gordana Hegić. Ako se ipak pojavi alergijska reakcija, to je najvjerojatnije znak da je med dobiven nepravilnim tehnološkim postupkom.
Osim na kožu, ta slatka, cvjetna dragocjenost odlično djeluje i na kosu.
Ne samo što je hidratizira, vraćajući joj prirodni sjaj, nego odličan učinak pokazuje i u liječenju prhuti, seboreičnog dermatitisa i pojačanog opadanja kose. Istraživanje objavljeno u stručnom magazinu European Journal of Medical Research navodi da med, razrijeđen sa 10 posto tople vode, nanesen na tjeme i pušten da djeluje tri sata, smanjuje svrbež i prhut čak do tjedan dana.
Proizvodi za njegu na bazi propolisa
Za ljepotu, ali i za poboljšanje zdravlja, stručnjaci ističu da je najučinkovitija kombinacija lokalne i oralne upotrebe meda, ali i drugih pčelinjih proizvoda. Na primjer, propolis, smolasta smjesa koju pčele prikupljaju s biljnih izvora, služi im kao „cement“ za zatvaranje neželjenih otvora na košnici, a mi ga cijenimo kao jedan od najstarijih prirodnih antibiotika.
Apiterapeuti navode da nanošenjem propolisa na kožu u obliku kreme povećavamo njenu regenerativnu sposobnost i do 200 puta. „Prirodna kozmetika na bazi propolisa stimulira regeneraciju epiderme, jača kolagenska vlakna, štiti lipidnu barijeru, djeluje antioksidacijski i umiruje kožu“, objašnjava Gordana Hegić.
Kruna pčelinjih proizvoda
S njim uz bok, po jednako poželjnom djelovanju nalazi se cvjetni prah. Hegić navodi kako samo jedan gram peludi sadrži višednevnu potrebnu dozu rutina – bioflavonoida koji je snažan antioksidans, a 10 - 15 grama peludnih zrnaca dnevno zadovoljava dnevnu potrebu organizma za aminokiselinama. Usto, pelud sadrži i vitamine B skupine pa se oralno konzumiranje preporučuje i za održavanje zdravlja kože, kose i noktiju.
Kruna pčelinjih proizvoda, pak, prema mnogim apiterapeutima, je matična mliječ jer je najbogatiji izvor pantotenske kiseline (vitamina B5) koja je esencijalna za rast i razvoj stanica. „Osim što se preporučuje protiv kroničnog umora i opće slabosti, ta hrana koju dobiva matica, zahvaljujući svom vrlo kompleksnom kemijskom sastavu, utječe na proizvodnju kolagena u fibroblastima kože i pruža pomlađen izgled“, zaključuje Gordana Hegić.
Korištenje navedenih pčelinjih proizvoda za ljepotu i zdravlje postoji gotovo otkad postoji i čovjek.
Koristiti sa zahvalnošću
Dok nisu pripitomili pčele, ljudi su vjerojatno napadali njihove košnice, riskirajući ubode i nesvjesno se podvrgavali pomlađujućoj terapiji apitoksinom kako bi se domogli te slatke poslastice. No, od 16. stoljeća pčelarski se posao raširio diljem svijeta pa su med i drugi pčelinji produkti u većoj mjeri počeli služiti kao hrana, sladilo, konzervans i lijek.
Taj se običaj u narodu zadržao do danas, pa i dalje za ublažavanje široke palete zdravstvenih tegoba i za njegu različitih kožnih problema posežemo za proizvodima iz košnice. Koji god odaberete, koristite ga sa zahvalnošću jer je potrebno da oko 60 tisuća pčela proputuje i do 90 tisuća kilometara, slijećući na više od 2 milijuna tučaka, kako bi prikupile dovoljno nektara od kojeg će napraviti samo pola kilograma meda.
.png)
.png)
