Što ti poručuju unutarnji nemir i nervoza tijekom blagdana?

Kada preopterećenje postane preveliko, brana pukne i ostaneš preplavljena. A do preopterećenja često mogu dovesti i prevelika očekivanja. U blagdansko vrijeme jednostavno želiš puno toga i odraditi i odmoriti se u isto vrijeme.
Foto: Shutterstock

Kada je obaveza puno, a vremena premalo

Jedva si čekala blagdane.

Priliku da se malo odmoriš, provedeš vrijeme s obitelji, podružiš se.

A onda, iako si sve planirala unaprijed, trčiš u dućan po zadnju sitnicu koju si zaboravila. Zapneš u gužvi. Ljudi oko tebe jure kao muhe bez glave.

I sve te to počinje smetati.

Ljutiš se na sebe što ni ovaj put nisi sve pripremila na vrijeme.

Blagdani bi trebali biti vrijeme mira. Dani bez sastanaka u kalendaru, bez moranja i stalnog pritiska. Bez nemira i nervoze.

Ali u tvojem kalendaru nema dovoljno dana za sva druženja i ručkove koje bi željela obaviti. Čini ti se kao da ti netko krade vrijeme i priliku za odmor.

Tu ima puno skrivenog 'mora se'.

Ali i puno onog 'želim, a ne stižem'.

Možda ne želiš nikoga razočarati, a ponajmanje one najbliže i najdraže.

I ta blagdanska očekivanja i želje stvaraju unutarnji nemir koji izbija na površinu.

Foto: Privatni album

A ispod ostaje pitanje što bi se dogodilo kada bi zaista usporila.

Kada bi očistila raspored ne samo od poslovnih, nego i od viška privatnih 'obaveza'.

Kako izgledaju tvoji blagdani kada se pojavi unutarnji nemir?

Ispod blagdanskog unutarnjeg nemira postoji dublja priča.

Osjećaš to i često nesvjesno, pokušavaš utišati taj osjećaj.

Skrećeš fokus na druge stvari koje ti daju osjećaj kontrole.

Možda slažeš raspored za sve blagdanske dane. Organiziraš, kuhaš, spremaš, rješavaš sitnice koje su dugo čekale.

A onda postaneš preumorna i pustiš mozak na pašu uz mobitel, poruke, serije na televiziji. Možda posežeš i za hranom ili alkoholom.

To često izgleda potpuno normalno. Blagdanski.

Mnoge od tih aktivnosti možda se čine korisnima, odgovornima, čak pohvalnima.

Ti si sposobna žena koja jednako dobro drži pod kontrolom svoj poslovni i privatni život. Osoba koja se trudi ne gubiti vrijeme.

Riječ je o obrascu koji se rijetko dovodi u pitanje.

Počnemo ga preispitivati tek kada nas pogodi kronična iscrpljenost ili dubok osjećaj nezadovoljstva koji više ne možemo potiskivati.

Zato je korisno zapitati se što zapravo pokreće sve te blagdanske aktivnosti.

I kako se osjećaš u tijelu pri samoj pomisli da zastaneš.

Ako osjećaš otpor, to može upućivati na obrazac zaštite. Način na koji si naučila nesvjesno se braniti od susreta s unutarnjom napetošću i nezadovoljstvom.

Gordana Radić Foto: Privatni album

Kada radoholičarstvo postaje simptom

Ovaj obrazac zaštite naravno nije prisutan samo za vrijeme blagdana.

Tijekom godine često se nastavlja kroz pretjerani rad i nazivamo ga radoholičarstvom.

To je vrlo prihvatljiv način skretanja fokusa jer je društveno nagrađen.

Što si više zaposlena, to izgledaš uspješnije. Što više radiš, to manje prostora ostaje za ono što dolazi iznutra.

Iako ambicija i odgovornost mogu biti sastavni dijelovi ovog obrasca, one nisu njegov temelj.

U ovom slučaju pretjerani rad kompenzira unutarnji nemir i privremeno zamjenjuje regulaciju živčanog sustava. Na taj način prikrivaš stvarni izvor svojeg nemira i nezadovoljstva i ne moraš se s njime baviti.

No kao i svaka kompenzacija, i ova funkcionira samo do određene točke.

Kada preopterećenje postane preveliko, brana pukne i ostaneš preplavljena. A do preopterećenja često mogu dovesti i prevelika očekivanja.  U blagdansko vrijeme jednostavno želiš puno toga i odraditi i odmoriti se u isto vrijeme. 

Što može pomoći?

Tvoj unutarnji nemir je simptom.

Ako je često prisutan i imaš osjećaj da ne razumiješ što ti se događa, vjerojatno se radi o ranim stresnim ili traumatskim iskustvima.

Iako možda nemaš svjesnih sjećanja na ta iskustva, tijelo ih pamti i oblikuje tvoje reakcije i emocije u skladu s njima.

Ako si prepoznala svoje kompenzacijske strategije iz ovog teksta, tvoj živčani sustav vjerojatno nije imao prilike naučiti kako se regulirati.

Na sreću to možeš izmijeniti i u tom procesu može ti poslužiti:

  • Edukacija o regulaciji živčanog sustava. Dobre temelje za razumijevanje ove tematike možeš pronaći u literaturi Petera Levinea, Stephena Porgesa i Bessela van der Kolka.

  • Osvještavanje osjećaja i reakcija.  Uz vraćanje sebi svaki put kada fokus ode na van.

  • Učenje regulacije uz stručnu podršku.  Rad s tjelesnim terapeutom ili Somatic Experiencing praktičarom je dobar izbor.

  • Upoznavanje i redovno prakticiranje mentalne higijene. Meditacije, šetnje, odgovarajuća prehrana, redovite terapije i slično u skladu s tvojim potrebama.

Ako te ova tema dotaknula, znaj da u tome nisi sama.

Tu sam za razgovor.