PREDSTAVLJAMO VAM ODRŽIVE PARFEME: Neškodljivi sastojci, pročišćeni mirisi i refil sustavi punjenja

U skladu s trendom prirodnosti, i mirisi postaju sve zeleniji – od neškodljivih i maksimalno iskoristivih sastojaka do odgovornog odlaganja ambalaže

Pexels

Na ovogodišnjem Milanskom tjednu dizajna veliku pozornost pobudio je Julian Bedel, osnivač argentinskog parfemskog brenda Fueguia1833 čije olfaktorne kreacije nastaju fermentacijom biljaka. Bedel je zvijezda u domeni niche parfema koji se izrađuju majstorski, u malim serijama vrhunske kvalitete i profinjene estetike. Fueguia 1833 temelji se na nesvakidašnjim kombinacijama čistih prirodnih sastojaka i visoke tehnologije, poput tzv. headspace metode kojom se iz zraka uzimaju prirodne mirisne molekule što ih izlučuju biljke te se vjerno kopiraju u laboratoriju. Tako se smanjuje potreba za uzgojem bilja i iscrpljivanjem tla, a zadržava se izvorni mirisni štih, objašnjava Bedel u čijim parfemima nema sintetskih konzervansa i boja, kao ni sastojaka životinjskog podrijetla. Naljepnice na parfemskim bočicama imaju FSC certifikat koji jamči da papir potječe od drvnih sirovina dobivenih prema načelima održivog razvoja, a napisi su otisnuti tintom na bazi soje. Parfemi dolaze u kutijama načinjem od drveća koje nije posječeno, nego se prirodno srušilo u šumama Patagonije.

promo  Fueguia 1833


Nove vizije prirodnosti

Julian Bedel pripadnik je svojevrsne elite koja stvara osebujne mirise nastojeći pritom smanjiti nepovoljan utjecaj na okoliš. Takvu filozofiju, primjerice, slijedi i talijanska kuća The Merchant of Venice, kao i nizozemski parfumer Hiram Green koji stoji iza istoimenog brenda. Tu je i niz parfumera koji teže apsolutnoj prirodnosti, počevši od Mandy Aftel, osnivačice američke kuće Aftelier koja tvrdi da ne koristi nikakve umjetne sastojke. Sličan pristup njeguje i njemački AER Scents čiji se parfemi ručno izrađuju isključivo od esencija dobivenih izravno iz biljaka.

 Broj parfumera sa zelenim pogledom na svijet toliko se povećao da imaju i međunarodnu organizaciju Natural Perfumers Guild. Nerijetko su to stručnjaci koji su prije radili u golemim korporacijama koje doslovce „štancaju“ parfeme. Nezadovoljni proizvodima prepunim umjetnih kemikalija, vratili su se izvornim načinima izrade mirisa ili pak osmislili napredne tehnologije prerade prirodnih sastojaka.

Očito su i sami potrošači sve nezadovoljniji konvencionalnim parfemima, jer zanimanje za mirise koji zajamčeno nisu štetni za zdravlje i ekosustav veće je nego ikad.

Pročišćeni mirisi

Osim uzleta spomenutih niche brendova s ekskluzivnom proizvodnjom u malim serijama, dogodio se i bum pročišćenih parfema koji su sve zastupljeniji na masovnom tržištu. Riječ je o mirisima u kojima se kombiniraju prirodni i sintetski sastojci uz jamstvo neškodljivosti, a naglasak je na održivosti i društvenoj odgovornosti. Preteča tog trenda je američki Clean Beauty koji je prije dva desetljeća započeo sustavno osvješćivati javnost da mirisi trebaju imati neškodljive formulacije. U tome se ističe kolekcija Clean Reserve koja osim sastojaka dobivenih održivim metodama ima ekološku ambalažu (uključujući drvene čepove i biorazgradivi celofan od kukuruza), a proizvodi se u tvornici na solarni pogon. Veliki svjetski hit su i britanski parfemi Floral Street koji također imaju pročišćen sastav i ekoambalažu, baš kao i američki brend Henry Rose koji je pokrenula holivudska zvijezda Michelle Pfeiffer. Za razliku od drugih parfema slavnih kojima je cilj ponajprije zarada na poznatom imenu, njezin brend slovi kao uzor održivosti – uključujući certifikat međunarodne organizacije za zaštitu zdravlja i okoliša Environmental Working Group (EWG) te bočice od recikliranog stakla s čepovima od ekološki uzgojene soje.

promo  Henry Rose

Društvena odgovornost

Osim poštovanja prema prirodi, održivost podrazumijeva i poštovanje prema ljudima, počevši od fair trade načela. Primjerice, njemački proizvođač parfema Mäurer & Wirtz predstavio je ljetos svoju prvu maksimalno održivu mirisnu marku Hej:pure kojom ujedno promiču i društvenu odgovornost. Mirisi sadrže prirodne sastojke koji potječu iz odgovornog uzgoja u poštenim radnim uvjetima, uz podršku zaštiti okoliša u siromašnim područjima svijeta – u Ugandi se osigurava čista pitka voda za lokalne zajednice, a u Indoneziji, Filipinima, Haitiju i Brazilu potiču se projekti recikliranja plastičnog otpada iz oceana.

Po društvenoj angažiranosti već je poznata Sana Jardin, parfemska kuća koju je osnovala bivša američka socijalna radnica i humanitarka Amy Christiansen Si-Ahmed. Njezini društveno odgovorni mirisi promiču pravednu trgovinu i upcycling – ponovnu uporabu biootpada koji nastaje nakon destilacije cvijeća u mirisna ulja. Naime, temeljni sastojci parfema Sana Jardin su cvjetovi naranče, ruže i jasmina koji se uzgajaju u Maroku. Plantaže se nalaze u ruralnim područjima gdje žene većinom nemaju priliku za obrazovanje i zapošljavanje. Samo dvaput godišnje, u razdobljima cvatnje, mogu raditi kao beračice cvijeća. U želji da im omogući da imaju veće prihode i budu samostalnije, kuća Sana Jardin pokrenula je projekt u sklopu kojeg žene uče kako izrađivati i prodavati cvjetne vodice, mirisne svijeće, maske za lice i druge proizvode prema upcycling načelu uporabe biootpada ostalog nakon prerade cvijeća. Primjerice, na tamošnjim se plantažama svake godine baci 900 tona nusproizvoda samo od destilacije narančinih cvjetova, premda je riječ o visokokvalitetnoj sirovini koja se i dalje može koristiti. Upravo zahvaljujući tome marokanske beračice sada mogu dodatno zaraditi, objašnjava Amy Christiansen Si-Ahmed.

Esencije "iz druge ruke"

Upcycling – prenamjena i ponovno korištenje postojećih sirovina koje bi inače bile odbačene – već je zaživio u proizvodnji kozmetike, a sada postaje hit i u parfumerstvu. Mirisne esencije dobivaju se iz voćnih ostataka, pulpe i piljevine aromatičnog drveća poput cedrovine, kao i ostataka iz proizvodnje začina. Štoviše, prerađuju se i sirovine već korištene u proizvodnji parfema. Primjerice, sandalovina i ružine latice koje su već prošle proces destilacije iznova se destiliraju. Moglo bi se očekivati da će esencije „iz druge ruke“ biti slabije kvalitete, ali parfumeri tvrde da, baš naprotiv, one imaju još kompleksniji i čak intenzivniji miris. Upcyclingom se izvlače i neobične mirisne note iz ostataka povrća: artičoke, cvjetače, šparoge, raznih vrsta lukova... Tako češnjak i poriluk daju sumporne note iznenađujuće slične onima iz egzotičnih plodova, a iz artičoke se dobiva nota koja podsjeća na ružu Rosa centifolia čijim se esencijama često obogaćuju parfemi.

Sintetske alternative

Premda se priča o održivim parfemima ponajprije vrti oko prirodnog, stručnjaci često napominju da nije nužno u potpunosti izbjegavati sintetske sastojke dobivene u laboratoriju. Glasoviti britanski parfumer i istraživač mirisa Charles S. Sell u knjizi „The Chemistry of Fragrances“ upozorio je da proizvodnja prirodnih eteričnih ulja može nepovoljnije utjecati na okoliš nego odgovorna proizvodnja sintetskih sastojaka. Ne možemo se u potpunosti osloniti na biljke jer su mnoge vrste ugrožene. Prekomjernim poljoprivrednim uzgojem pak pridonosimo krčenju divljine, iscrpljivanju tla i većoj potrošnji fosilnih goriva, odnosno povećanom stvaranju ugljikova dioksida u atmosferi, upozorio je Sell, dodajući da prirodno i sintetsko imaju razne pluseve i(li) minuse. Primjerice, i prirodni sastojci mogu prouzročiti alergije, osobito koncentrati poput eteričnih ulja. Sintetski sastojci su pak poželjna alternativa proizvodima životinjskog podrijetla u parfemima, počevši od mošusa. No pritom nipošto nisu poželjne mošusne inačice na bazi naftnih derivata, koje su donedavno bile vrlo raširene u parfemima. Kao zamjena za mošus sve se više koriste visokotehnološke biljne prerađevine.

promo  Hej : Pure

Dvojbena ambalaža

I proizvodnja parfemskih pakiranja je u mnogočemu upitna, upozorili su stručnjaci Pascale Brousse i Gérald Martines na ovogodišnjem sajmu ambalaže Luxe Pack u Parizu. Prema njihovu istraživanju, parfem u bočici s kartonskom kutijom i celofanom je među najviše upakiranim proizvodima, s najnepovoljnijim omjerom spremnika i sadržaja. Pritom dodaju da parfemske bočice – premda se staklo može reciklirati – većina potrošača ne odlaže na odgovarajući način, baš kao ni sama industrija. „Četiri od deset bočica, odnosno 40 posto njih, odbacuju se već u proizvodnji, nerijetko samo zbog sitnih vizualnih nesavršenosti koje ne utječu na funkcionalnost. Moramo preispitati poimanje (ne)savršenosti, zašto ih za promjenu ne bismo doživljavali kao osobitosti zbog kojih je bočica jedinstvena“. Brousse i Martines kao ekološki povoljnija rješenja navode krute parfeme te one u obliku olovki i gelova, ali uz napomenu da industrija mora ići mnogo dalje od toga. Ideal budućnosti jest da se sve maksimalno iskorištava, odnosno da se ništa ne baca, zaključuju autori istraživanja.
S druge strane, postoje ohrabrujući primjeri koliko se može postići sustavnim odlaganjem bočica. Parfemski brend Mugler navodi da godišnje sačuvaju milijun i pol bočica te smanje stakleni otpad za 380 tona otkako su 1992. godine među prvima u svijetu uveli refil sustav ponovnog punjenja parfema.

Pametna bočica

Na tržištu se pojavio i refil s umjetnom inteligencijom. Početkom ove godine slovenski startup Ninu predstavio je istoimenu pametnu parfemsku bočicu s mobilnom aplikacijom za personalizirano kreiranje mirisa od veganskih sastojaka dobivenih održivim tehnologijama. Pomoću mobilne aplikacije korisnik kreira željeni miris ovisno o raspoloženju i prigodi. Prirodna parfemska ulja najviše kakvoće mogu se kombinirati u raznim omjerima, a pritom već kap ili dvije čine razliku kako bi parfem mirisao na posve drukčiji način. Baze za pripravljanje parfema nalaze se u staklenim spremnicima koji se umeću u uređaj te se po potrebi zamjenjuju novima. Spremnici se mogu reciklirati, a mirisne esencije u potpunosti se iskorištavaju zahvaljujući sustavu preciznog doziranja. Ukratko, u jednoj dugovječnoj bočici mogu se neprestano iznova kreirati mirisi s minimalnom količinom sastojaka.

Hvatanje CO2

U futurističkim parfemskim rješenjima istaknutu ulogu ima i ugljikov dioksid. Osim što se već dulje koristi u dobivanju biljnih esencija kao povoljnija alternativa destilaciji vodenom parom, odnedavno se od CO2 proizvodi održiv alkohol za parfeme. Naime, alkohol je osnovni sastojak većine parfema, ali mnogi bi ga najradije izbjegli jer isušuje kožu i može izazvati iritacije. Proizvođači nastoje koristiti što održivije prirodne varijante alkohola (npr. od šećerne trske koja se smatra ekološki povoljnom jer brzo raste), no čini se da će u budućnosti biti najlakše „pokupiti“ sirovinu za alkohol – iz zraka. Posebnom tehnologijom hvatanja u okolnoj atmosferi (pri čemu se koriste obnovljivi izvori energije) CO2 se može reciklirati i preraditi za komercijalnu uporabu, od gaziranja pića do izrade raznih materijala. Može se, među ostalim, preraditi i u etanol, vrstu alkohola koja je ključna u proizvodnji mirisa. Američka tvrtka Air Company proljetos je objavila da je proizvela Air Eau de Parfum, prvi parfem na svijetu na bazi „ultrafinog alkohola od ugljičnog dioksida uhvaćenog iz zraka“. Tvrde da time pridonose smanjenju klimatskih promjena jer koriste 100 posto uhvaćenog CO2 pa se ništa ne vraća u atmosferu. Takvom tehnologijom počeo se baviti i međunarodni konglomerat Coty koji posjeduje niz poznatih parfemskih brendova (npr. Marc Jacobs, Gucci, Davidoff), najavivši da će u proizvodnji koristiti etanol dobiven iz atmosferskog CO2.

promo  Sana Jardin

Šarolika održivost

Novi korak prema održivosti napravio je i kozmetički div L'Oréal, pod čijim su okriljem brojne parfemske linije (npr. Lancôme, Giorgio Armani, Yves Saint Laurent), predstavivši projekt otkrivanja mirisa u sklopu kojega potrošači mogu dobiti detaljan uvid u njihove sastojke. Projekt je nastao u suradnji s vodećim svjetskim proizvođačima mirisnih esencija poput Firmenicha i Givaudana, kod kojih se opskrbljuju mnogi brendovi. Uvidjevši da zeleni val koji su započeli mali nezavisni parfumeri postaje sveopći trend, mnoge tvornice počele su razvijati nove tehnologije s kojima i konvencionalni parfemi postaju barem dijelom održiviji.

Tako je, primjerice, kuća Chloé proljetos lansirala svoj miris Nomade u posebnoj verziji Naturelle, a opisuju ga kao veganski parfem koji sadrži samo sastojke prirodnog podrijetla. Guerlain je pak svoju mirisnu hit liniju Aqua Allegoria također predstavio u novom izdanju s visokim udjelom sastojaka dobivenih iz prirode i mogućnošću ponovnog punjenja. Trendu se nedavno pridružio i Dior, čiji je parfemski klasik J'Adore osvanuo u mliječnoj, bezalkoholnoj varijanti na bazi vode...

Klasici s ekocertifikatima

Ukratko, izbor parfema čiji se proizvođači pozivaju na održivost vrlo je šarolik, od niche kreacija potpuno posvećenih prirodnosti do onih što preplavljuju masovno tržište, a nastoje steći zeleniji imidž. Ne zaboravimo da uz sve navedeno postoje i brendovi koji već desetljećima proizvode parfeme od prirodnih sastojaka s ekocertifikatima: primjerice, francuski Florame i Acorelle, švicarska Farfalla, britanski Akamuti... Takvi klasici nisu toliko razvikani kao nove mondene mirisne kreacije, a lako ih je naći na platformama specijaliziranim za prodaju prirodne kozmetike.