Ana Kutija integrativna je terapeutkinja s više od 25 godina iskustva koja u svom radu povezuje suvremena znanstvena saznanja s holističkim pristupom zdravlju. Po struci je medicinska sestra, fizioterapeutkinja, manualna terapeutkinja, kinezioterapeutkinja, učiteljica joge i certificirana PNEI terapeutkinja te autorica knjiga Stres naš svagdašnji i Perimenopauza: Sudar titana. Posebno se bavi regulacijom stresa, zdravljem žena, kroničnom boli i povezanošću živčanog, hormonskog i imunološkog sustava. Na konferenciji će održati predavanje „Yoga i Ayurveda – Od stresa do ravnoteže“, u kojem će povezati drevna znanja joge i ayurvede sa suvremenim znanstvenim spoznajama te pokazati kako dah, pokret, san i svakodnevne navike mogu postati moćni saveznici u očuvanju zdravlja, otpornosti i unutarnje ravnoteže. Osnivačica je udruge Wellbeing LAB.
Od stresa do ravnoteže – što nas joga i ayurveda uče o povezanosti tijela i uma
Živimo u vremenu u kojem je stres postao toliko uobičajen dio svakodnevice da ga često više ni ne prepoznajemo. Budimo se umorni, dan započinjemo žurbom, obroke jedemo usput, dah nam je plitak, tijelo je stalno u nekoj vrsti pripravnosti, a navečer teško 'isključujemo' misli. I premda možda ne osjećamo da smo bolesni, naše tijelo vrlo često već dugo pokušava privući našu pažnju.
Ono što su joga i ayurveda prepoznavale stoljećima danas sve više potvrđuje i suvremena znanost: čovjek nije skup odvojenih sustava, već složena cjelina u kojoj su tijelo, um, emocije i način života neprestano povezani.
Kada smo pod stresom, ne reagira samo naš um. Aktivira se živčani sustav, mijenja se rad hormona, probava se može usporiti, mijenja se imunološki odgovor, kvaliteta sna postaje lošija, a dugotrajna aktivacija stresnog odgovora može utjecati i na upalne procese u organizmu. Drugim riječima, ono što doživljavamo kao 'psihički stres' vrlo brzo postaje i fiziološki događaj.
Upravo je tu zanimljiva poveznica između suvremenog razumijevanja zdravlja, joge i ayurvede. Joga ne promatra dah, pokret, pažnju i svijest kao međusobno odvojene elemente. Ayurvedski pristup također polazi od ravnoteže i individualnosti, odnosno od ideje da zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već stanje u kojem različiti aspekti našeg života i organizma funkcioniraju u međusobnom skladu.
Danas znamo da dah može utjecati na autonomni živčani sustav, da način na koji se krećemo mijenja način na koji naš mozak prima informacije iz tijela, da kvalitetan san sudjeluje u regulaciji brojnih fizioloških procesa te da kronični stres može utjecati na hormonalnu i imunološku ravnotežu. Zato tehnike disanja, svjesni pokret, meditacija, opuštanje i kvalitetne dnevne navike nisu samo načini da se osjećamo bolje, oni su alati kojima možemo pomoći organizmu da se ponovno vrati iz stanja stalne pripravnosti prema stanju veće regulacije i otpornosti.
Možda upravo zato danas ponovno otkrivamo vrijednost nekih vrlo jednostavnih stvari. Ne trebamo uvijek još jednu metodu, još jedan suplement ili još jedan 'hack' za zdravlje. Ponekad je prvi korak stati, udahnuti, osjetiti vlastito tijelo i zapitati se što nam ono pokušava reći.
Ravnoteža nije stanje u kojem nikada ne osjećamo stres. Ona je sposobnost organizma da se prilagodi, odgovori i ponovno vrati u stanje stabilnosti. A ta se sposobnost može njegovati sviješću o vlastitim potrebama i načinom na koji živimo svaki dan.
Upravo kroz tu perspektivu možemo povezati drevna znanja joge i ayurvede sa suvremenim razumijevanjem čovjeka. Ne kao suprotstavljene svjetove, već kao različite jezike koji govore o istoj stvari – o potrebi čovjeka da živi u većem skladu sa svojim tijelom, umom i prirodnim ritmovima.
O tome, ali i o tome kako ta znanja možemo pretvoriti u konkretne i jednostavne prakse koje možemo primijeniti u svakodnevnom životu, govorit ću na konferenciji 'Joga i ajurveda – put prema ravnoteži', kroz predavanje 'Od stresa do ravnoteže'.