Kada temperature počnu padati, sve češće želimo boraviti kod kuće, sklupčati se pod dekicu i više uživati u hrani. Zašto osjećamo tu potrebu? Istraživanje koje je proveo Quitoque za Elle.fr obuhvatilo je oko 14 tisuća ljudi i saznalo više o njihovim prehrambenim navikama tijekom zime.
Naime, kako temperature padaju, čini se da je teže kontrolirati glad - brojke pokazuju da 51 posto žena i 59 posto muškaraca kaže da jedu više kada je hladno. Ipak, 91 posto njih više vremena provodi kod kuće. Kako bi se 'utješili' i zaštitili od niskih temperatura, mnogi se griju uz bogate tanjure. Kako dokazuje istraživanje, glad je povezanija s utjehom, željom da obroke dijelimo s obitelji i prijateljima nego potrebom za dodatnom energijom i instinktom za preživljavanje.
Teoretski, naše tijelo treba održavati temperaturu oko 37°C. Zimi je za to potrebno puno više energije jer sezonska hladnoća podrazumijeva veći utrošak energije za održavanje te temperature. Logično, više hrane nam omogućuje borbu protiv hladnoće. To se zove termoregulacija. Ali s niskim temperaturama zime, također smo skloni manje biti na otvorenom. A uz to imamo topliju odjeću koja nas štiti. Pritom svakako smanjujemo tjelesnu aktivnost. Sve su to čimbenici koji ukazuju na to da trošimo manje energije nego inače, što dovodi do manjih energetskih potreba. Bogatija prehrana stoga se ne čini potrebnom.
Ali ono na što bismo svakako trebali obratiti pažnju jest da unosimo dovoljno vitamina i minerala kako ne bismo održali dobar imunitet.
Potrudite se tijekom zime jesti što više proteina i hrane bogate vitaminom D. On je neophodan za reguliranje imuniteta, za rast i razvoj, za zdrave kosti i za još mnogo procesa u našem tijelu. Kako ga naš organizam proizvodi pod utjecajem sunca, a tijekom zimskih mjeseci ga nema dovoljno, svoju prehranu moramo pojačati namirnicama bogatim vitaminom D. To su ribe poput lososa, haringe, sardine, tune. Osim u ribi, vitamina D ima u jajima, junetini i telećoj jetrici.
Također, pojačajte unos vitamina C kako biste dodatno ojačali svoj imunitet. Njega najviše ima u agrumima (limun, naranča, grejp), u kiviju, bobičastom voću, brokuli, kelju, karfiolu, paprici, kupusu...
Osim vitamina C, važan je i unos cinka. Najviše je zastupljen u crvenom mesu, jajima, mlijeku, žitaricama, u pšeničnim klicama, špinatu, mahunarkama, sjemenkama bundeve, lana i suncokreta, u bademima, orasima...