Iako je već četiri desetljeća i sam liječnik klasične medicine (čije domete ne osporava – prije svega one u području kirurgije, dijagnostike, laboratorijskih analiza…), Ruediger Dahlke svoj poziv doživljava kao „unošenje svjetlosti u mrak medicine”, ukazujući na njezine tamne strane, podsmjehujući se pomalo toj aureoli nedodirljivosti, mistifikacije i nadmoći kojim se okružuje i kritizirajući prevelik utjecaj farmaceutske industrije na nju. Kao pristalica medicine zasnovane na dokazima, rukovodeći se načelom nihil nocere (prije svega ne naškoditi), Dahlke se zalaže za holistički, integralni pristup liječenju. Integrativna medicina spoj je školske medicine sa svim tradicionalnim i alternativnim metodama iscjeljivanja (kineska medicina, ajurveda, fitoterapija, homeopatija, naturopatija, kvantna medicina i sl.), koje mogu pridonijeti izlječenju ili poboljšanju zdravstvenog stanja. Ona polazi od činjenica da organizam ima golemu sposobnost samoiscjeljenja i da su tijelo, um i duh neraskidiva cjelina - ako ti elementi nisu u harmoniji, dolazi do poremećaja zdravstvenog stanja.
Suština je u liječenju osobe, a ne samo bolesti, a sama bolest liječi se i na psihološkoj i na fizičkoj razini. Dahlke zapravo govori o psihosomatskoj medicini, prema kojoj svaki simptom ima svoje dublje psihološko značenje. O tome je detaljno pisao još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u bestselerima objavljenim i kod nas („Bolest kao put”, „Bolest kao govor duše”).
Sve preporuke za zdrav život i jačanje imuniteta koje iznosi u svojoj najnovijoj knjizi, ovaj vitalni sedamdesetogodišnjak već desetljećima primjenjuje, piše i govori o njima na brojnim predavanjima, seminarima, a odnedavno i na društvenim mrežama. Knjigu „Zaštita od infekcija” napisao je na samom početku pandemije, želeći dati svoj doprinos aktualnoj situaciji jer zna da su metode koje iznosi djelotvorne i „pomažu u svako doba, u smislu zdravijeg i sretnijeg života te izbjegavanja upala time što čuvamo svoj imunosni sustav”.
Dahlke objašnjava da je svaka gripa zapravo neka vrsta upale, a upala je odgovor organizma, tj. njegova borba protiv uzročnika bolesti (u ovom slučaju – virusa). Na postojanje upalnih procesa u organizmu ukazuju nam povišene vrijednosti CRP-a. Metode i sredstva koja Dahlke preporučuje smanjuju spremnost tijela da reagira upalama i povećavaju obrambenu moć organizma. Riječ je o postu, cjelovitoj biljnoj ishrani, boravku u šumi, primjeni sredstava i metoda prirodne medicine iz svih dijelova svijeta i oslobađanju od strahova. Ove mjere svatko bi od nas trebao poduzeti, a posebno se preporučuju ugroženim kategorijama – oboljelima od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, pretilim i starijim osobama, kao i pušačima. Za sve njih promjena načina života od iznimne je važnosti.
Pomlađivanje imuniteta postom
Japanski stanični biolog Yoshinori Ohsumi dobio je Nobelovu nagradu za medicinu (2016.) za otkriće mehanizama autofagije. Iza ovog znanstvenog naziva krije se dobri stari post (suzdržavanje od hrane). Nakon samo šest sati posta organizam počinje sam proizvoditi hormon rasta HGH (koji poboljšava i raspoloženje), a nakon četiri dana obnavlja se 40 posto našeg imuniteta i smanjuje se vrijednost CRP-a. Ruski znanstvenici dokazali su ljekovitost posta i kod psihijatrijskih oboljenja. O postu govore Isus, Buddha i Muhamed, a srednjovjekovna mističarka i iscjeliteljica Hildegard von Bingen postom je tretirala tadašnje „poroke ili pošasti” – od trideset pet tada poznatih bolesti, post je pozitivno djelovao na dvadeset devet, na pet nije utjecao, dok je „porok arogancije“ čak i pojačavao! (Otuda u našoj tradiciji post podrazumijeva i duhovnu komponentu, a cilj mu je čišćenje duše i tijela od strasti i usavršavanje vrlina).
Kratkotrajni postovi – u intervalima (6:18, 12:12) odmaraju probavni sustav, ali i cijeli organizam od hrane i odlična su priprema za višednevni post. Dahlke predlaže varijante koje i sam primjenjuje – zeleni čaj tijekom prijepodneva, rani ručak i večeru oko 18,19 sati, a kada doručkuje (isključivo voće), onda se odriče večere. Ključno je skraćivati razdoblje uzimanja hrane tijekom dana.
Post je najbolje kombinirati s boravkom u prirodi (kako bismo napornim šetnjama jačali mišiće i regulirali tjelesnu težinu), sa šutnjom i meditacijom (čime postajemo otvoreni za komunikaciju s vlastitim unutarnjim iscjeliteljem), kao i s punovrijednom biljnom prehranom.
Svjetlost života
Našem organizmu potrebna je životna energija koja se nalazi u nehibridnim biljkama, ljekovitom bilju i svježim travama – u obliku biofotona (Sunčeva energija prikupljena pomoću klorofila, transformirana i uskladištena u obliku šećera). Stoga Dahlke preporučuje tzv. peace food (veganska i punovrijedna prehrana koja uspostavlja mir „između čovjeka i njegova imunosnog sustava, između najbogatijih i najsiromašnijih i između nas i životinja”) i podrazumijeva izbacivanje svega što je štetno (životinjski proteini, bijelo brašno i šećer, kukuruzni sirup, alkoholna pića na bazi žitarica, duhan). Takvom miroljubivom prehranom mogu se izliječiti kronične i akutne infekcije, autoimune bolesti, alergije, razne tegobe koštano-zglobnog sustava, produljuje se život kardiovaskularnim pacijentima, otvaraju se zatvorene krvne žile oko srca…
Znanstvenici su ustvrdili da su omega-6 masne kiseline osnovni uzročnik tihih upala u organizmu, koje se dovode u vezu s Alzheimerovom bolešću, srčanim udarom i rakom. Udio tih kiselina dramatično je porastao u mesu i kravljem mlijeku jer se krave danas hrane gotovo isključivo koncentratom (a ne travom) i prouzročio smanjenje nama nužnih omega-3 masnih kiselina, koje umiruju upalne procese! Omega-3 masne kiseline nalaze se u mesu riba iz hladnih voda (čija konzumacija nije u skladu s peace food konceptom), u orasima, lanenim sjemenkama i ulju, ulju konoplje, kao i u dodacima prehrani na bazi algi.
Čudesna šuma
Dokazano je da već i sam pogled na prirodne ljepote skraćuje vrijeme oporavka nakon operativnih zahvata i jača naš obrambeni sustav. Japanske znanstvene studije pokazuju da se krvna slika popravlja već nakon sat vremena boravka u šumi (povećava se broj bijelih krvnih zrnaca). Ovaj učinak ima produljeno djelovanje pa tako, kako Dahlke kaže: „Dan proveden u šumi djeluje tjedan dana, a tri dana u šumi mjesec dana.” Utvrđeno je da na porast broja leukocita utječu šumsko tlo i terpeni (organski spojevi koje proizvode mnoge biljke, a naročito četinjače; imaju antitumorska, antimikrobna, antiparazitska i antigljivična svojstva te djeluju protuupalno).
Naravno, mnogo je djelotvornije kada to promatranje prirode i puki boravak u njoj prerastu u kretanje. Kada smo u dobroj formi, mozak, srce i ostali organi su prokrvljeniji i bolje funkcioniraju, što pospješuje i imunitet. Dahlke preporučuje žustru šetnju (uzbrdo!), nordijsko hodanje, hodanje na skijama, trčanje, plivanje, ples, vožnju na koturaljkama i klizanje. Kretanje je važno i zato što podiže tjelesnu temperaturu, a znanstveno je potvrđeno da se svakim stupnjem povećanja temperature povećava i obrambena snaga organizma (i obrnuto). Zato temperaturu (kada smo bolesni) treba snižavati umjereno te dati prednost hladnim oblozima, a ne antipireticima.
Ne smijemo zaboraviti ni gimnastiku za mozak kako bismo viruse obeshrabrili na svim frontama. Dahlke predlaže jednu simpatičnu vježbu – lijevom rukom u zraku crtajmo položenu osmicu, a desnom uspravnu. Jačanjem mozga jačamo i našu otpornost na stres, koji je jedan od glavnih uzročnika slabljenja imuniteta.
Tradicionalni darovi
Među pristupima u liječenju čije dobrobiti mogu potvrditi oni koji su ih primjenjivali (iako mnogi još nisu podvrgnuti znanstvenom ispitivanju) izdvajaju se: vjera; spavanje i naspavanost; vruće kupke (kod ljudi koji nemaju srčane tegobe ovom se metodom najlakše suzbijaju prehlada i gripa jer virus gripe ne može preživjeti na temperaturi višoj od četrdeset stupnjeva); primjena različitih tradicionalnih sredstava koja nemaju nuspojave i daleko su povoljnija od varijanti koje nam nudi klasična medicina (vidi okvir); napajanje energijom osnovnih elemenata – zraka, vode, Sunca i zemlje.
Čist zrak, miran udah, dug izdah i mala pauza prije novog udaha, kao i prirodna aromaterapija u nekom vrtu ili na livadi s ljekovitim biljem pravi su životni eliksir. Dobra voda važnija je od dobre hrane jer vrši detoksikaciju. Dvije litre vode uz staničnu vodu iz biljne hrane i sokova najčešće podmiruju naše dnevne potrebe.
Sunčeva energija daje nam snagu i pokreće nas, unosi oduševljenje i životnu vedrinu. Opskrbljuje nas i vitaminom D koji se stvara u koži i nužan je gotovo za sve organe. Usprkos tvrdnjama dermatologa o štetnosti UV zračenja, Dahlke napominje da se bez tog zračenja vitamin D gotovo i ne može stvoriti, a njegov manjak povećava rizik za dobivanje raka i oslabljen imunitet (u tom smislu, štetnost sredstava za sunčanje s visokim UV faktorom je očita). Dahlke čak tvrdi da se melanom (opasni rak kože) javlja ako se nedovoljno izlažemo suncu! Stoga nam „prepisuje” minimum pola sata boravka na suncu svakog trećeg dana.
Majka Zemlja hrani nas i daje nam „jaču životnu podlogu, stabilnost i temeljnu snagu”. Ljekovita zemlja, poput zeolita, obiluje vitaminom B12 (koji je, među ostalim, važan za zdravlje živčanih stanica). Poznato je da većina životinja jede zemlju, unoseći tako ovaj vitamin. Kada hodamo bosi po zemlji, mi se uzemljujemo. Također, dolazimo u dodir s elektronima iz zemlje koji se ponašaju kao antioksidansi, vezujući na sebe slobodne radikale koji napadaju naš organizam. Ujedno, masiramo i refleksne točke na tabanima.
Život bez straha
Psihoneuroimunobiologija je dokazala da je strah nesumnjivo jedan od najvećih neprijatelja našeg imuniteta. Latinska riječ za strah (angustus – tijesan, uzak) označava tjeskobu – unutarnju stisnutost, zatvorenost za životne izazove. „Strah čini ljude podložnima i poslušnima”, ističe autor knjige „Zaštita od infekcija”. Mi se i doslovno „hranimo strahom”, jedući hranu životinjskog podrijetla, punu hormona stresa. Zato je, smatra, peace food naš veliki saveznik u borbi protiv straha.
Dahlke nas podsjeća na to da je Platon hrabrost smatrao jednom od najvažnijih vrlina. Ona nam je potrebna da bismo se „dubinski suočili sa sukobima i zadacima koji nam se postavljaju – a ne samo onima koje sami biramo. A i zato da bismo se založili za vlastita uvjerenja, ali i za one koji su slabiji i potrebna im je zaštita. Da bismo stali uspravno, suočili se sa životom i njegovim izazovima te donosili odluke”.