Mnoge biljke pri temperaturama nižima od 7 °C neće klijati pa sjetva može biti uzaludna. Može se dogoditi da sjemenke istrunu ili ih pojedu životinje. Stoga, ne moramo žuriti jer će za toplijeg vremena nicanje biti brže, kao i napredovanje biljaka.
Na otvorenome na pripremljene gredice ili u posude na balkonima i terasama možemo sijati razne vrste i kultivare povrća, poput blitve, boba, bijeloga korijena, cikle, nekih kultivara cvjetače, kelja, prokulica, korabice, kupusa, raštike, rotkvica, gorušice, rikule, lobode, maslačka, mrkve, paškanata, matovilca, radiča, salate, špinata. Grašak sijemo na otvorenome, po mogućnosti u vrtu, jer uzgoj u posudama ne donosi osobit prinos.
Prikladno je vrijeme i za sadnju lučica luka, presadnica poriluka i češnjeva češnjaka, a u drugoj polovini ožujka i gomolja krumpira. Ako su nam od prošle sezone u vrtu ostale biljke poput blitve, brokule, kelja, raštike, matovilca, radiča, salate i špinata, moći ćemo ih ubirati jer su već počele rasti.
Najavljuje li prognoza niske temperature ili mraz, nasade je poželjno zaštititi paučinastom folijom (to može podignuti temperaturu i za 2 °C). Želimo li ubrzati rast povrća na otvorenome, možemo ga posijati ili posaditi u plastenik ili tunel. Ondje se za sunčanog vremena postiže mnogo viša temperatura, no trebamo pratiti njen porast i barem jednom dnevno prozračivati kako bismo je snizili i smanjili vlažnost zraka. Na balkonima i terasama posude prekrivamo folijom.
Neke biljke zahtijevaju toplije okruženje pa ih trebamo sijati u zaštićenom prostoru. Pri sjetvi posude napunimo sterilnom sjetvenom zemljom, sjemenke rijetko rasporedimo, pospemo ih tankim slojem zemlje, oprezno poprskamo i prekrijemo prozirnom plastičnom folijom koja će održavati nužnu vlažnost. Za nicanje najviše temperature trebaju rajčica, paprika (uključujući čili papričice i feferone), patlidžani te kultivari celera od kojih želimo uzgojiti presadnice – od 19 do 21 °C.
Niže temperature, od 12 do 15 °C, pogodne su za sjetvu biljaka od kojih najprije želimo uzgojiti presadnice ili ubrzati sadnju i dozrijevanje; to su artičoka, bamija, kupušnjače, malabarski i novozelandski špinat, tušanj, šparoga…
Povoljno je vrijeme za sjetvu sjemena i sadnju presadnica začina: boražine, bosiljka, metvice, matičnjaka, kadulje, kima, kopra, mažurana, peršina, vlasca... Možemo se okušati i u sadnji svježih podanaka đumbira i kurkume, koji trebaju puno topline pa ih je najbolje držati na najtoplijem mjestu u kući. Trebamo biti strpljivi jer katkada prođe puno vremena da puste nadzemne izdanke. Ne smijemo pretjerivati u zalijevanju jer podanci mogu istrunuti.