Presađivanje, sadnja
Budući da u travnju još može biti mraza, moramo biti oprezni te uvijek pri ruci imati paučinastu foliju ili nešto slično kako bismo osjetljive biljke mogli brzo zaštititi – osobito tek izniknule biljčice i procvale voćke. U ovo vrijeme već cvate mnoštvo proljetnih grmova, trajnica i lukovičastog cvijeća, kao i u jesen posađene dvogodišnje biljke poput jaglaca, maćuhica, tratinčica i šeboja.
U travnju presađujemo (pikiramo) mnoge vrste cvijeća i povrća koje smo sijali prethodnih mjeseci. Od ukrasnoga bilja početkom travnja možemo saditi neke drvenaste sadnice (drveće, ruže, grmove i trajnice), no za većinu voćaka je prekasno. Možemo saditi samo one biljke koje rastu u posudama.
Nešto i beremo
Presadnice koje su rasle u zaštićenim prostorima za toplijih dana trebamo iznositi van kako bi se postupno prilagodile na vanjske uvjete (u početku u hlad, a preko noći ih vratiti u zaštićeni prostor ili ih prekriti paučinastom folijom). Biljke koje već rastu napolju, prema potrebi, možemo okopavati, malčirati i prihranjivati i redovito pregledavati kako bismo na vrijeme uočili pojavu bolesti i štetnika. Gdje god se pojave, korove odmah treba iščupati jer biljkama oduzimaju dragocjena hranjiva.
Ovisno o temperaturi, još možemo ubirati prošlogodišnje kulture poput blitve, brokule, kelja, raštike, matovilca, ali i mladoga luka, radiča, salate, špinata i vlasca, kao i onih posijanih ranije u proljeće (radič, rotkvica, salata…). Ovo povrće u početku prorjeđujemo i upotrebljavamo za jelo, a tako će preostale biljčice bolje napredovati.
Na gredicama ili u posude na otvorenome možemo sijati mnoge vrste povrća. S obzirom na brojnost kultivara, trebamo voditi računa o vremenu sjetve koje je navedeno na svakome paketiću sa sjemenom.
A što se sije?
Siju se:
- barica, blitva, bunarka, bijeli korijen, cikla
- kupusnjače: brokula, cvjetača, kelj, kelj pupčar, korabica, kupus, raštika…
- loboda, maslačak, mrkva, pastrnjak, pepeljuga, peršin, radič, salata, šparoga…
Za mnoge sitnolisne kultivare poput gorušice, rikule i rotkvice postaje pretoplo pa bi mogle prerano procvjetati.
Početak travnja posljednje je vrijeme za sjetvu špinata i rikule koji za viših temperatura vrlo brzo procvjetaju i više nisu pogodni za ubiranje. Ovo se odnosi i na grašak jer mu poslije vrućine umanjuju rodnost. U drugoj polovini travnja vani možemo sijati crni korijen, malabarski i novozelandski špinat, šćir te niske kultivare graha mahunara – njima je potrebno više topline. Imamo li dovoljno prostora, krajnje je vrijeme za sadnju gomolja čičoke. Napolju sadimo očvrsnule presadnice kupusnjača, poriluka, radiča, salate, gomolje krumpira te trajnice poput artičoke, rabarbare i šparoga.
Batat, kikiriki, đumbir
U zaštićeni prostor, radi ranije berbe, možemo sijati sjemenke ledenoga cvijeća, tikvenjača, kao što su bundeve, dinje (obične i gorke), kiwano, krastavci (obični i meksički), lubenice, tikvice, te artičoke, bamiju i tušanj. Prvu polovicu travnja trebamo iskoristiti za sjetvu kikirikija (sjemenke moraju biti sirove, a ne pržene!), sadnju presadnica ili zadebljanoga korijenja batata, gomolja jama te podanaka đumbira i kurkume.
Ako to već nismo učinili u ožujku (ovisno o veličini presadnica), u zasebne posudice presađujemo rajčice, patlidžane i paprike (klasične paprike, čili papričice i feferone) te celer. Najbolje vrijeme za to je kad razviju prvi par pravih listova, a celer kada ima tri do pet listova. I dalje će im goditi toplina pa ih još ne iznosimo van.
Od začina možemo sijati i saditi mnogobrojne vrste poput boražine, bosiljka, lavande, ljupčaca, majčine dušice (timijana), metvice, matičnjaka, kadulje, kima, kopra, mažurana, origana, peršina, ružmarina, vlasca…