Jedino je sigurno da nikada i ni u kojim uvjetima ne možemo znati ishod situacije. Jedini izuzetak je kada u određenim situacijama postupamo na isti način i dobivamo uvijek isti ishod. Dakle, jedina garancija poznatog ishoda jest ako smo već iste odabire prije činili, što nije u skladu s osviještenim donošenjem odluka.
Naš je zadatak da osvijestimo proces donošenja odluka i učinimo odabire kako bismo dobili drugačiji rezultat. Kada svjesno odabiremo, tada znamo da želimo promjenu. Jednostavno, želimo da ono što smo do sada dobivali kao rezultat više ne bude tako. Tada krećemo u avanturu i odlučujemo promijeniti splet ponašanja i ishoda koje smo do tada imali. Zbog svega navedenog, veoma je važno da budemo svjesni svakog dijela procesa tijekom donošenja odluke jer odluka, zapravo, predstavlja zbroj svega što smo u toj fazi doživjeli kao važno, kao putokaz.
U svakoj odluci postoji rizik jer svaki korak koji poduzmemo sa sobom donosi nesigurnost. Sve to utječe na našu percepciju pri donošenju odluka vezanih uz neke situacije, kao i na procjenu dostupnih opcija i eventualnih odluka. Procjenom rizika možemo mudrije i jasnije birati.
Elementi svjesnog donošenja odluka
Promatranje Svjesnost nam daje moć da napravimo pauzu i svoju pažnju usmjerimo na ono što je trenutačno pred nama. Treba obratiti pažnju na ono što u nama izaziva osjećaj panike ili ubrzava rad našeg srca te s tom emocijom biti u trenutku. Treba je osjetiti i pratiti. Ona je normalna jer izlazimo iz svoje zone komfora i nismo sigurni u ishod. Kada je prihvatimo, mnogo ćemo lakše pristupiti sljedećem koraku.
Postavljanje ciljeva Cilj u modernoj psihologiji ne predstavlja krajnju destinaciju i nije nešto što određuje mjesto i trenutak, nego je samo jedan korak u procesu, emocija koje tražimo. Dakle, cilj je samo jedna prekretnica, nije vredniji od bilo kojeg drugog koraka – on je samo motivacija i skup znakova koje trebamo pročitati. Kao što izreka kaže da u cilju nema kraja – kraj, zapravo, dolazi samo onda kada uopće nemamo nijednu opciju ispred sebe, a to se u stvarnosti ne događa. Opcije su tu da nam daju putokaze i ništa više od toga, a naše je da od tih opcija izaberemo ono što je najviše u skladu s nama i našim vrijednostima.
Utvrđivanje rizika Kada analiziramo rizik, zapravo utvrđujemo sve moguće negativne strane ishoda i procjenjujemo kolika je vjerojatnost da se one ostvare. Kada procijenimo visinu rizika, tek tada možemo početi tražiti načine da taj rizik promijenimo kako bismo dobili najefikasnije rješenje. Te strategije mogu biti izbjegavanje rizika, podjela rizika s nekim ili prihvaćanje rizika tako da on na nas što manje utječe.
Procjena rizika U ovoj fazi procesa utvrđujemo opasnosti koje mogu ugroziti naše vrijednosti i sagledavamo sve opcije. Postoji nekoliko pitanja koja nam pritom mogu pomoći:
Što može poći ukrivo?
Kolika je vjerojatnost da nešto pođe po zlu?
Koje su posljedice rizika?
Što dobroga dobivam s novom situacijom?
Evaluacija Pitanja koja nam mogu pomoći pri evaluaciji su:
Što se može učiniti po tom pitanju?
Koje opcije postoje?
Koji gubici dolaze s odlukom?
Koje posljedice ta odluka ima na budućnost?
Reevaluacija Kao i u svakoj situaciji, reevaluacija je dio procesa. Kada krenemo u pravcu u kojem želimo, tada činimo prve korake, a tek nakon određenog vremena dobivamo rezultate onoga što smo učinili. Ti su nam rezultati putokaz za sljedeće korake. Iznimno su važni zato što nam daju jasne znakove o tome kako se osjećamo u tom dijelu procesa i koliko smo daleko ili blizu svoje ciljane emocije. Potom opet možemo učiniti procjenu prema analizi, koja je prije navedena, i tada krenuti dalje s novom strategijom. Nikada ne smijemo smetnuti s uma kako imamo beskonačno mnogo opcija i da mi biramo hoćemo li i kako reagirati. Nikada ne treba zaboraviti da je sve to igra i kako uvijek možemo odabrati drugo skretanje.
Za podršku na vašem putu autoricu možete kontaktirati na sofijaborojevic@gmail.com