FENOMEN DOSADE: Kako je prepoznati i na koji se način boriti s njom?

Dosada je stanje uma koje karakterizira nedostatak interesa, motivacije i uključenosti u svijet oko nas

Unsplash

Kad nam je dosadno, možemo se osjećati nemirno, razdražljivo i neispunjeno. Također, možemo osjetiti fizičke simptome poput umora, letargije i nedostatka energije.

Kako prepoznati dosadu?
Prvi korak u prevladavanju dosade je samo prepoznavanje.

Neki uobičajeni znakovi dosade uključuju:

  • Osjećaj nezainteresiranosti za ono što radite
  • Često provjeravanje sata ili odbrojavanje minuta
  • Sanjarenje
  • Odgađanje ili izbjegavanje zadataka
  • Uključivanje u besmislene aktivnosti poput listanja društvenim mreža

Psihološka istraživanja fenomena dosade
Dosadu već dugo proučavaju psiholozi koji su identificirali nekoliko uzroka dosade.

Neka su se istraživanja usredotočila na želju za novim stvarima. Na primjer, kada ljudi vide puno negativnih slika u nizu, sljedeću će izabrati pozitivnu. Ovo možda nije iznenađujuće, ali obrnuta situacija jeste - gledanje puno pozitivnih slika u nizu također može dovesti do dosade pa će se ljudi onda radije odlučiti za iduću negativnu.

Druga nedavna studija također je otkrila da su sudionici ocijenili svoje raspoloženje lošijim nakon obavljanja ponavljajućih zadataka ili previše odmora nakon premalo posla.

Neka su istraživanja dokazala da je pozornost ključni aspekt dosade jer ljudi često govore da im je teško obratiti pozornost na nešto kada im je dosadno pa počinju sanjariti ili sl. Problemi s pažnjom posebno su relevantni za učinke dosade na poslu ili u školi. Međutim, teško je testirati uzrokuje li nedostatak pažnje dosadu ili je jedan od učinaka dosade.

Savjeti za prevladavanje dosade
Naša očekivanja o tome koliko će neki zadatak biti privlačan ključna za određivanje hoće li nam možda postati dosadno. Biti realan i prepoznati da su neki zadaci laki i ponavljajući, dok su drugi složeni i zahtjevni znači da je vjerojatnije da ćemo točno uskladiti svoju razinu angažmana s onim što se traži.

Još jedan način je da "bavljenje" nekom aktivnošću može značiti različite stvari ovisno o našem specifičnom cilju u tom trenutku. Opuštajuća aktivnost poput čitanja knjige mogla bi biti vrlo privlačna ako vam je trenutačni cilj opuštanje, ali vrlo dosadna ako vam je cilj komunicirati s drugim ljudima. To sugerira da bi svijest o našim ciljevima i odabir aktivnosti koje im odgovaraju mogla biti dobra strategija za smanjenje šanse da nam bude dosadno. Čak i kada nemamo izbora o tome koju aktivnost moramo obaviti, možda postoji način da to učinimo smislenijim.

Izvor: Psychology Today