Hladan zrak koji u trenu budi misli? Naznake snijega, odsjaji lampica na balkonima i prozorima koje unose dašak nostalgije, obiteljska i prijateljska druženja, spontani susreti… osnovne su komponente omiljenog blagdana do kojeg mnogi već odbrojavaju dane. Pred nama su dva perioda koja nude priliku za pogled u sebe i analizu onoga što ste do sada postigli. U tih nekoliko dana imat ćete priliku prisjetiti se svega što vas čini iznimnom osobom, bitnom ličnošću u sklopu društva u kojemu djelujete. No, kako to djelovanje učiniti vrjednijim kroz darivanje?
Na Europskom kontinentu ovaj je običaj zabilježen još od rimskih svetkovina u čast boga Saturna, a koje su se slavile od 17. prosinca pa sve do 24. istog mjeseca. Bilo je to vrijeme opuštanja i darivanja bliskih, a najčešće simboličnim poklonima koji su prizivali intimu odnosa i njihovu važnost. Tek poslije drugog svjetskog rata ljudi su darivanje počeli gledati kroz prizmu konzumerizma. Pokloni su, ukratko, izgubili duh i postali, u velikim dijelovima svijeta, tek zamjena za afekciju. Globalno smo se, promijenili. Umjesto na ljude i odnose, počeli smo se koncentrirati na stvari. Ne ono što nam je uistinu potrebno, ona spona, moment sreće, već brendovi. Umjesto altruizma i povezivanja, posegnuli smo ka recipročnosti koju smo pretvorili u obavezu.
Psiholozi poput Daniela Batsona počeli su isticati vrijednost empatičnog altruizma, koji u prvi plan stavlja motivaciju temeljenu na želji za ispunjenjem. Oni, koji darivanje shvaćaju kao čin, otkrili su kako njime pridodaju smislu vlastitog života, ispunjenju. Ne traže išta zauzvrat jer vlastitim djelovanjem dobivaju ono uistinu bitno – rast i ravnotežu. Ulaganjem energije u poznavanje drugih, socijalnog okruženja i djelovanje umjesto darivanje, stvaraju nezaboravne momente za sve uključene te unose onaj duh Božića o kojemu svi govore, a mnogi ga uopće ne osjete.
Pojedinci koji su osjetili velikodušnost drugih, a to može biti tek neočekivani poziv, pitanje koje otvara vrata razgovoru s potpunim strancem, volontiranje… tvrde kako je i njih upravo takvo nesebično djelovanje koje ispred svega stavlja potrebe i mentalno stanje drugih, nagnalo da učine isto. Dokazano je i kako iskreno davanje i pomaganje nudi mnoštvo benefita. Od instantnog emocionalnog zadovoljstva do fizičkog pokreta. Unosi sretniji pogled na život te umanjuje osjećaj bespomoćnosti u svijetu koji toliko srlja u krajnosti.
Lako je posegnuti za poklonima koji nas u ovo doba zavode kroz ukrašene izloge trgovina, ali prije no što posegnete za tim, brzinskim rješenjem, prisjetite se nekih blagodati aktivnog djelovanja. Ono će ne samo u vama probuditi istinski blagdanski duh već će potaknuti sljedeće:
Jačanje veza i zajedništva
Darivanje često ima pozitivan utjecaj na odnose. Pridavanjem pažnje, brige i ljubavi drugima produbljuje stare i svakako uspostavlja nove spone te ojačava zajedništvo.
Smanjenje stresa
Akti darivanja mogu imati umanjujući učinak na stres. Fokusiranje na druge i činjenje za drugu osobu, skreće pozornost s vlastitih stresora i nudi olakšanje.
Osjećaj svrhe
Nesebičnim djelovanje pridonosi se osjećaju svrhe i doprinosa. Kroz njega budimo i iskazujemo pozitivan identitet te gradimo ne samo vlastito samopouzdanje već ga i uzdižemo kod drugih.
Ojačavanje empatije
Darivanje potiče razvoj empatije. Razumijevanje potreba drugih i usmjeravanje pažnje na dobrobit drugih jačate emocionalnu inteligenciju.
Zadovoljstvo darivanja ne temelji uvijek na materijalnim poklonima. Pažnja, podrška, ljubaznost – to su iskonski pokazatelji davanja. Ove godine, promislite o svojim najbližima. O njihovom iskustvu posljednjih mjeseci. Ponudite im podršku koja im je potrebna, saslušajte ih. Umjesto poklona, podijelite s njima sjećanja i stvorite nova koja nikada neće izblijediti. Prisjetite se kako je upravo to dio duha ovog razdoblja.