Preživljavanje najljubaznijih
Oni koji se brinu o drugima osiguravajući im (besplatnu) njegu i pomoć često osjećaju kako je njihov trud nezamijećen, a nerijetko se dogodi da im nitko i ne zahvali na pomoći. No, pomaganje i briga o drugima mnogo je bolja strategija za postizanje uspjeha nego stavljanje sebe na prvo mjesto, zaključak je novog vala istraživanja.
"Suvremena neuroznanost kazuje nam da smo razvili kapacitete da se brinemo za ranjive, da štitimo one kojima je zaštita potrebna", kaže Dacher Keltner, profesor psihologije na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu i autor knjige Born to Be Good: The Science of a Meaningful Life. Keltner dodaje da je to poput mišića koji postaje jači što se njime više služimo i smatra da ljubaznost ima duboke korijene u evoluciji čovjeka, stoga je skovao izraz "preživljavanje najljubaznijih".
Zaštita ranjivih
Kada djelujemo slušajući svoj instinkt da budemo dobri, ljubazni, sućutni i velikodušni prema drugima, jačamo kako sebe tako i svoju obitelj pa čak i društvo. Kako bi promovirao te ideje, Keltner je s kolegama na Berkeleyu utemeljio Greater Good Science Center, koji podupire provođenje studija o ljudskom suosjećanju, velikodušnosti i podršci drugima.
Briga o drugima često je vrlo stresna zbog niza obaveza što ih zahtijeva te straha i tjeskobe kad je riječ o bliskim osobama koje imaju zdravstvene tegobe. Taj stres donekle umanjuje lučenje tvari koje potiče briga o drugima, dodaje Keltner, među ostalim oksitocina, tzv. hormona povezivanja, koji nas čini zaštitnički nastrojenima prema ranjivim bićima. "Kad se brinete za nekog ranjivijeg [od sebe], neki od najboljih dijelova vašega živčanog sustava spremni su vas poduprijeti u tome", objašnjava.
Zdraviji, sretniji, dugovječniji
Zapravo, što vam je život teži i stresniji, to je vjerojatnije da ćete pomoći drugima, pokazalo je istraživanje psihologice Shelley Taylor s UCLA. U teškim vremenima oksitocin ima ključnu ulogu u motiviranju ljudi – osobito žena – da daju potporu onima koji su ranjiviji od njih, jačajući tako društvene veze. Jačanjem veza s prijateljima, članovima obitelji i zajednicom, oni podupiru vas te vaš život čine manje stresnim. "Stres je majka brige, a ne obratno", kaže Keltner.
"Društveni kapital" termin je koji psiholozi i sociolozi upotrebljavaju kako bi definirali koliko su bliske vaše veze s obitelji, prijateljima i zajednicom – što veći društveni kapital imate, to je bolje vaše duševno i tjelesno zdravlje. Brojne su studije pokazale da ljudi s jačim društvenim vezama rjeđe pate od depresije, imaju bolje tjelesno zdravlje te dulje žive. Ustanovljeno je i da pritom pružanje brige i potpore drugima donosi više koristi nego njihovo primanje, o čemu Keltner kaže: "Kad su ljudi u pravim okolnostima da se mogu brinuti o drugima, istraživanja pokazuju da žive dulje, boljeg su zdravlja i sretniji nego obratno."
Izvor: nextavenue.org
.png)
.png)
