1. Ne trebamo se zaštititi preparatom za sunčanje kad je oblačno, dok boravimo u zatvorenom prostoru ili u hladu...
Kompaktne fluorescentne žarulje emitiraju dovoljno UVA zraka (onih koje su u vezi sa starenjem kože) da mogu uzrokovati oštećenja stanica kože, pokazalo je američko istraživanje objavljeno u stručnome magazinu Photochemistry and Photobiology.
Nadalje, UVA zrake mogu prodrijeti i kroz staklo i kroz oblake: otprilike 50 posto radijacije može proći kroz fasadni prozor, 60 posto kroz automobilski prozor, a 70 posto kroz oblake. Ni suncobran ne pruža dovoljno učinkovitu zaštitu. Istraživanje objavljeno u medicinskome magazinu JAMA Dermatology pokazalo je da će opekline dobiti 78 posto ljudi koji 3,5 sata bez zaštite sjede pod suncobranom.
Preparate za zaštitu od UV zraka potrebno je, dakle, uvesti u svakodnevni jutarnji ritual njege kože, bez obzira na to jesmo li krenuli na posao ili na plažu.
2. Veći zaštitni faktor, veća zaštita od UV zračenja
Da bismo se što bolje zaštitili, posežemo za što većim zaštitnim faktorom jer što je SPF veći, sigurniji smo od štetnog UV zračenja. Međutim, to i nije tako jednostavno. Dok SPF 15 blokira otprilike 93 posto UVB zraka, SPF 30 ne blokira dvostruko više, nego 97 posto, a SPF 50 postiže zanemarivo veću zaštitu – 98 posto. Isti ti faktori uglavnom nas ne štite jednako učinkovito od UVA zraka. Naime, oznaka SPF uglavnom se odnosi na zaštitu od UVB zračenja. Kako biste bili sigurni da odabrani preparat pruža cjelovitu zaštitu, na njegovoj ambalaži mora biti oznaka UVA u krugu, što znači da minimalni zaštitni faktor od UVA zračenja iznosi barem trećinu jakosti zaštite od UVB zračenja.
3. Kreme s retinolom ne smijemo koristiti ljeti
Koža može biti osjetljiva na sunčeve zrake kad koristimo retinol (derivat vitamina A), a to ponajviše ovisi o njegovoj koncentraciji u preparatu koji koristimo i koliko je naša koža naviknuta na njega. Dok se privikava na retinol, koža prolazi fazu u kojoj njene nove stanice još nisu formirale svoj gornji, zaštitni sloj, pa može biti crvena i suha, ali i svrbjeti i peckati.
U tom je razdoblju najosjetljivija na sunčeve zrake pa ju je potrebno zaštititi vrlo visokim zaštitnim faktorom i nije poželjno sunčati se. Međutim, ako ste prošli tu početnu fazu i vaša koža dobro prihvaća retinol, nema razloga zašto kremu koja ga sadrži ne biste koristili i za vrijeme toplijih mjeseci. Najbolje je to činiti noću, ali samo zato da biste tijekom dana na kožu nanosili kremu sa zaštitnim UV faktorom.
4. Svi su prirodni sastojci potpuno bezopasni
Ekološka i organska kozmetika doživljavaju procvat, a to je odlično i za našu kožu i za naš planet. Međutim, treba znati da nisu svi prirodni sastojci posve bezazleni dok se koriste na suncu. Neki od njih čak su fototoksični, što znači da pod utjecajem UV zračenja postaju opasni po zdravlje. Koža u tim slučajevima može reagirati crvenilom, edemom, urtikarijom, hiperpigmentacijom, čak i trajnim ožiljcima. Najsnažnije fototoksično djelovanje imaju eterično ulje bergamota, grejpa, limuna, limete, gorke naranče, anđelike i limunovca.
Ljeti bi trebalo izbjegavati i vrlo popularno biljno ulje, odnosno macerat gospine trave, tj. kantariona, jer sadrži hipericin, vrlo vrijednu aktivnu tvar koja je istovremeno i fototoksična. Ovi sastojci nisu upitni ako se nalaze u preparatima koji se ispiru, ali ako ostaju na koži, mogu postati opasni. Ako se u preparatu koji koristite nalaze potencijalno fototoksični sastojci, provjerite sadrže li FCF-free eterična ulja, odnosno ona koja su deklarirano bez fototoksičnih supstancija. Ako pak koristite fototoksična ulja tijekom ljeta, izbjegavajte izlaganje suncu najmanje 10 - 12 sati nakon primjene ulja.
5. Preparati s vitaminom C nisu pogodni za dnevnu upotrebu
Sve donedavno bilo je gotovo nemoguće zamisliti vitamin C u kozmetičkim proizvodima jer je osjetljiv na vanjske utjecaje – razgrađuje ga voda, svjetlost i vrućina. Zbog toga im je dodavan u malim količinama, a stručnjaci su savjetovali da se takve kreme na kožu nanose isključivo noću kako bi njegov učinak bio što bolji.
Usavršavanjem tehnologije, međutim, danas je moguće naći kreme i serume s koncentriranim i stabilnim dozama ovog vrijednog vitamina, a stručnjaci njihovo korištenje preporučuju upravo tijekom ljeta, i to osobito po danu. Poznato je da se najviše slobodnih radikala stvara prilikom izlaganja UV zračenju, a ovaj snažan antioksidans neutralizira slobodne radikale i sprečava njihovo štetno djelovanje koje uzrokuje prerano starenje. Drugim riječima, preparati s vitaminom C blokiraju slobodne radikale i djeluju fotoprotektivno te pomoću njih možemo pojačati učinkovitost krema za sunčanje koje, uzgred rečeno, blokiraju otprilike 55 posto slobodnih radikala nastalih kao posljedica izlaganja UV zračenju.
Trebate li još koji argument da posegnete za vitaminom C, dodat ćemo i činjenicu da on prevenira nastanak hiperpigmentacija, potiče stvaranje kolagena i djeluje protuupalno, što je sasvim dovoljno razloga da ga koristite dvaput dnevno.
6. Losioni za njegu kože nakon sunčanja isti su kao ostali losioni samo imaju drukčiji naziv
Ova je tvrdnja samo djelomično točna. Mnogi osvježavajući losioni za njegu kože nakon sunčanja sadrže minimalne koncentracije obnavljajućih i rashlađujućih sastojaka, no, srećom, nisu svi preparati jednaki. Neki odrađuju odličan posao, potrebno je samo potražiti onaj s dobrim sastojcima. Za umirenje crvenila i obnovu oštećene kože esencijalni su sastojci poput kamilice, aloje, alantoina, lavande, sladića i peptida. A visoko na listi važnih su i one molekule koje obnavljaju barijeru kože, kao što su, primjerice, esencijalne masne kiseline, ceramidi i nikotinamid.
7. Trebamo se puno sunčati da bismo ‘upili’ dovoljno vitamina D
Više od polovice europske populacije nema dovoljno vitamina D, a korištenje kreme sa zaštitnim faktorom smanjuje sintezu tog sunčeva vitamina za više od 90 posto. Logično bi bilo iskoristiti ljeto za stvaranje zaliha ovog vitamina koji produljuje život i štiti od brojnih vrsta raka. No da bi tijelo sintetiziralo dovoljnu količinu vitamina D, nije potrebno provesti na suncu cijeli dan. Ako imate svijetlu kožu i odjenuli ste kratke hlače i majicu kratkih rukava, 10 minuta provedenih na otvorenome, oko podneva, bez kreme za sunčanje osigurat će vašem tijelu dovoljno zračenja da proizvede 1000 IJ vitamina D, što je preporučena dnevna doza za odrasle.
Želite li sačuvati zdravlje i ljepotu kože, potrebu za ovim vrijednim vitaminom najbolje je zadovoljiti dodacima prehrani ili namirnicama, kao što su masna riba i punomasno mlijeko, a u sunčanju uživati zaštićeno i savjesno.