Jeste li znali da znanstvenici koji izučavaju evoluciju smatraju kako je superiornost ljudskog mozga rezultat života naših predaka u blizini mora koje im je omogućavalo obilje ribe u prehrani? Naime, nutritivni sastojci u ribi, posebice omega-3 esencijalne masne kiseline, potaknuli su razvoj ljudskog mozga.
Osim toga, omega-3 povoljno utječe i na krvožilni sustav, a najviše je ima u plavoj ribi. Riba je bogata i taurinom, aminokiselinom koja pomaže da krvne žile što dulje zadrže elastičnost. Konzumacijom ribe potiče se i regulacija hormona i stabilizacija šećera u krvi, naročito osoba na redukcijskim dijetama. Riblja ulja, pak, pomažu organizmu pri stvaranju kalciferola, prirodnog oblika vitamina D koji potpomaže apsorpciju kalcija.
Loše strane lososa
Zbog njezinih blagotvornih sastojaka sve ugledne zdravstvene institucije preporučuju konzumiranje ribe barem jednom tjedno. No važno je znati odabrati ribu i biti svjestan da njezina konzumacija može proizvesti i neke nepovoljne učinke.
Uzmimo za primjer losos koji je vrlo popularan u mnogim svjetskim kuhinjama. Iako obiluje omega-3 masnim kiselinama, to je jedna od najzagađenijih riba, jer su staništa lososa zagađena pesticidima, tzv. organoklorinima. Ove toksične tvari isparavaju u zrak, cirkuliraju u atmosferi te nam se s kišom vraćaju natrag i tako zagađuju vode. Ovisno o tome koliko ovih spojeva dospije u određena mora, toliko će biti i zagađene ribe koje u njima žive. Losos nije stanovnik našeg, Jadranskog mora, koje je još uvijek relativno čisto, a u njemu još žive druge vrste zdravih i nutritivno vrijednih riba, te im, stoga, trebamo dati prednost.
Spomenuti organoklorini izrazito su topivi u mastima, pa što je riba masnija, to će više sadržavati ovih spojeva. Također, što je riba veća, bit će više zagađena jer se hrani svim onim morskim organizmima koji također u sebi imaju ove toksične tvari, iako u manjim količinama. Taj je proces poznat pod nazivom biomagnifikacija.
Domaća pastrva jednako hranjiva kao losos, a mnogo zdravija
Imajte na umu da se losos iz uzgoja hrani umjetnom bojom kantaksantinom da bi dobio izražajnu ružičastu boju i upravo takve komade najčešće viđamo u našim ribarnicama. Znanstvenici su još 1990. upozorili da je ova boja otrovna i savjetovali su da se zabrani njeno korištenje u uzgoju životinja, no to nije prihvaćeno. Upravo zato treba jesti losos iz organskog uzgoja, a je li doista organski, može se zaključiti po boji njegova mesa.
Organski losos, naime, ima mnogo svjetliju, blijedoružičastu boju, nije jarkoružičast ni narančast. Riba iz zagađenih rijeka i mora, i to ponajviše masna riba poput lososa ili pastrve, može biti kontaminirana teškim metalima poput merkura i žive. No zašto se opterećivati biranjem lososa kada možemo uživati u domaćoj ekološkoj pastrvi koja je po nutritivnim vrijednostima slična lososu, a sigurno je i zdravija.
Školjke
Ipak, ako niste sigurni odakle riba dolazi, koje god vrste bila, birajte onu koja je manje masna i manja, tj. koja je na nižoj poziciji u lancu prehrane, poput, npr., oslića. Naime, čak i onda kad takva riba dolazi iz kontaminiranih oceana manje je zagađena. Stoga, ako kupujete zamrznuti proizvod iz daleke zemlje, radije se odlučite za oslić nego za losos.
Školjke su mnogo manje zagađene kemikalijama, ali treba voditi računa o prisutnosti teških metala kao i o mogućnosti apsorpcije tvari iz otpadnih voda, naročito ako su rasle blizu naseljenih obala, odnosno nedaleko od kanalizacijskih cijevi. Ovaj oprez posebno se preporučuje trudnicama i osobama koje boluju od karcinoma.
Sirova riba
Svjedoci smo rastućeg trenda jedenja sirove ribe koju često nalazimo u japanskim specijalitetima sashimiju ili sushiju – malim smotuljcima spravljenima od sirove ribe, riže i morskih algi nori. Jedenje sirove ili samo na pari kuhane ribe može biti riskantno i onda kada je spravlja vrhunski kuhar jer su sitni mikroorganizmi teško prepoznatljivi čak i takvom stručnjaku. Može se čuti da duboko zamrzavanje ubija nepoželjne mikroorganizme pa se riblji ili mesni carpaccio najčešće priprema od zamrznutog komada ribe.
Istina je da zamrzavanje ubija odrasle parazitske crve, ali jedino termička obrada ubija jajašca te ostale mikroorganizme koji izazivaju bolesti. Smatra se da čaša alkohola koji se pije uz sirovu ribu eliminira rizik trovanja ili pak da ljuti umak koji se poslužuje uz japanska jela ubija bakterije.
Uživanje u sushiju
Istraživanja su pokazala da se mogućnost trovanja doista smanjuje ako se uz sirovu ribu popije čaša vina ili viskija, ali ovo saznanje nam ne garantira potpunu sigurnost. Ljuti se umak, pak, pokazao potpuno neučinkovitim u smanjenju rizika od trovanja, primjerice, kontaminiranom kamenicom.
Ipak, to ne znači da ne možete uživati u sushiju ako sirovu ribu u njemu zamijenite dimljenom ili kuhanom piletinom, pa i avokadom. Ovi sastojci kombinirani s rižom i kuhanim povrćem, umotani u list morske alge, predstavljaju idealan međuobrok niskog glikemijskog indeksa, što znači da se iz njega šećeri vrlo sporo otpuštaju u krv, a to pridonosi općem zdravlju organizma.
Čudotvorne alge
Morske su alge sastavni dio sushija, ali i općenito zdrave prehrane. Svjesni njihovih dobrobiti, stanovnici Azije konzumiraju ih već tisućama godina. Izvrstan su izvor minerala i to ponajprije kalcija, željeza, joda te magnezija, kalija i cinka. Vrsta morske alge zvane kelp sadrži četiri puta više željeza nego crveno meso, čak 500 puta više joda od morskih plodova, 10 puta više kalcija od mlijeka.
Švedski su znanstvenici otkrili da ova alga proizvodi tvar koja je štiti od prejakog djelovanja sunca, a ta se tvar može proširiti u more te tako zaštititi i ostale, manje organizme u moru. Po sličnom principu, njezino konzumiranje može povećati i našu sposobnost zaštite od štetnog sunčeva zračenja. Morske alge sadrže i esencijalne masne kiseline pa su idealna hrana za vegetarijance i one koji nisu ljubitelji ribe.
Najznačajniji nutrijent morskih algi je zasigurno jod koji je neophodan za normalan rad štitne žlijezde. Izvrsne su za jačanje imunološkog sustava, a vrsta smeđe morske alge zvane mjehurasti bračić (Fucus vesiculosus) smatra se učinkovitom u tretmanu problema nastalih uslijed nepravilnog rada štitne žlijezde, pretilosti, opstipacije i proljeva.
Oklopi morskih plodova
Morski plodovi obiluju željezom, cinkom, jodom, bakrom, a sastojci njihovih oklopa također su značajni za naše zdravlje. Da bi zglobovi ostali zdravi i fleksibilni, tijelu je potreban spoj glukozamin, koji se dobiva upravo iz oklopa škampa, jastoga i morskih plodova, a koristi se kao dodatak prehrani. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu The New England Journal of Medicine govori da pripravci glukozamina pozitivno djeluju na osteoartritis, a osobito su dobri za osobe koje imaju umjerene do jake bolove u koljenima.
Čak i ako vam je teško privoljeti svoje bližnje da jedu ribu ili morske plodove dva do tri puta tjedno – nemojte odustati. I samo jedna porcija tjedno, naročito plave ribe, značajno će smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, što je i znanstveno dokazano. Jedite morske plodove i morske alge radi mnoštva zdravstvenih prednosti i, naravno, nastavite uživati u smotuljku sushija, ali pritom ne zaboravite neutralizirati njegove nedostatke. Dobro se informirajte i iskoristite ono najbolje od ove super hrane!