Topli dio spektra, od žute preko narančaste do crvene, djeluje poticajno i „grije“, no u prevelikim količinama može naglasiti i nervozu ili ljutnju. Hladne pak boje – zelene, plave i ljubičaste – smiruju i opuštaju, no opet, u pogrešnoj nijansi ili kvantiteti mogu djelovati depresivno i demotivirajuće. Često se priklanjamo sivoj u uvjerenju da je neutralna, sigurna i neprimjetna te da s njom ne možemo pogriješiti. No i ta, akromatska boja u sebi nosi čitavu skalu raspoloženja, hladnoće i topline te je sposobna od istog prostora napraviti glamuroznu odaju ili pak zatvorsku ćeliju.
Nijanse sive u sebi sadrže i sve druge boje tako da, pogledate li malo bolje, na sivome zidu ili prekrivaču od sivog baršuna možete vidjeti i primjese lavande, toplog okera, modrog neba... Čista siva, pak, dobivena samo miješanjem crne i bijele, uistinu može djelovati strogo, profesionalno i ozbiljno.
Pravila za miješanje boja i njihovih nijansi teško je staviti na papir: iako određene smjernice postoje, uvijek je dobro napraviti probe, eksperimentirati u prostoru dok se ne poklope nijansa boje, osvijetljenost prostorije i atmosfera koju želimo postići.
Najjednostavniji način unošenja boje u prostor je ukrašavanje cvijećem. Cvjećarka Renata Lovrenčić odaje da u poslu prednost daje pastelnim, tzv. sijedim nijansama – krem, bijeloj, nježnoj ružičastoj – što prepoznaju i njeni klijenti. No katkad je pitaju može li im napraviti aranžman u svom stilu, ali u nekoj jačoj boji. Iako i tad mogu nastati zanimljive kompozicije, prepoznatljiv stil Renata veže uz mirnije boje pa je tako i galeriju i dom uredila u sivim tonovima, a crna odjeća koju nosi za nju ima izrazito snažno i pozitivno djelovanje.
Boje koje biramo za svoje okružje, odjeću i interijer postaju prvim znakom raspoznatljivosti našeg osobnog stila, pa i karaktera.