I u prirodi se "penju"
Urbano vrtlarenje u Hrvatskoj postaje sve omiljenije, pa su osim vrtova na okućnicama i gradskim zemljištima, polako počeli nicati vrtovi na prozorima, balkonima, terasama i krovovima. Zbog skučenosti prostora ljudi pronalaze vrlo maštovita rješenja kako bi ga što bolje iskoristili i uljepšali.
Izvrsne zamisli nudi vertikalno (okomito) vrtlarenje pri kojemu se na vertikalnim površinama, primjerice neuglednim, praznim zidovima zgrada i kuća, kao i raznovrsnim ostalim pregradama i zidovima sade biljke. Ipak, to nije nešto posve novo – u prirodi slične nasade pronalazimo u pukotinama stijena, na drveće i stijene uspinju se ili s njih vise raznolike biljke.
Otuda i inspiracija za uljepšavanje i bolje iskorištavanje urbanih prostora. Koliko god nam se čini da nemamo prostora, upamtimo da vrt, pa i onaj najmanji, može biti koristan i uveseljavati nas u svim godišnjim dobima.
Nije ni skupo ni komplicirano
Uobičajeno je da se sadnjom drveća, grmova ili penjačica na vodoravnim površinama (u tlu ili posudama) štitimo i zaklanjamo pogled na neugledne zidove. Prilikom vertikalnog vrtlarenja iskorištavamo upravo te zidove, pregrade i ograde za sadnju. Jednako tako, na balkonima i terasama, osim ograda, iskoristit ćemo i zidove ako na njih postavimo police i posude s biljkama.
Sve to ne mora biti ni skupo ni komplicirano – police i razne pregrade vrlo jednostavno možemo načiniti od paleta, dasaka ili metala. Važno je da ih dobro učvrstimo, a kako bi što dulje trajali, trebamo ih premazati zaštitnim sredstvima. Iako nije najljepša, plastika je najzahvalnija za održavanje. Vještom sadnjom biljaka s vremenom je možemo posve prikriti.
Načinite sami
Terasa i balkon, kao i neki dijelovi vrta, trebaju zadržati i boravišnu ulogu, stoga, iako neke dijelove želimo prikriti i oplemeniti, prostor ne trebamo pretrpavati – tako ćemo se u njemu moći kretati i boraviti. Osim ukrasnoga bilja, uvijek je korisno pri ruci imati i ponešto omiljenih začina, osobito ako je u blizini roštilj.
Imamo li dovoljno prostora, središnji dio mogu krasiti police, stalci (među ostalim, u obliku dvokrakih ljestava) ili čak lijepo uređeni komadi namještaja (stol, ormarić, klupa, stolac…) na koje ćemo postaviti posude s biljkama. Želimo li ljeti ugodan hlad, razmislimo o nadstrešnici – čvrstoj konstrukciji u obliku pergole uz koju će se povijati neka penjačica.
Posude za sadnju ne moramo nužno kupiti jer ih možemo načiniti sami. Za sadnju možemo iskoristiti i razne stare posude, lonce, plastične boce, kanistre, čak i stare cipele… Oblikujemo ih i prilagođavamo prema potrebi. Korisne su i letvarice za voće i povrće, no trebamo ih obložiti plastičnom folijom i na dnu izbušiti otvore. Posude po mjeri možemo načiniti i od mješavine staroga papira i cementa.
Sve posude na dnu moraju imati otvore za odvodnju viška vode, kao i podložak u koji će ta voda otjecati kako ne bi, primjerice, nekontrolirano curila po zidovima ili tlu. Na višim dijelovima možemo posložiti posude tako da voda iz gornje posude otječe u donju.
Uvijek prije sadnje moramo dobro razmisliti o tome kako ćemo zalijevati biljke. Biljke se u posudama mnogo više i brže zagriju i gube mnogo više vlage nego u tlu, pa ih treba češće zalijevati. Toplinsku izolaciju možemo načiniti i pomoću stiropora ili nekih drugih izolacijskih materijala. U mnogim slučajevima, osobito ako se posude nalaze visoko, trebat će osigurati i sustav navodnjavanja. Razmislimo o olucima na kući i zgradi – možda bismo pomoću njih mogli doći do besplatne vode.
Koje se biljke sade?
Koje biljke možemo saditi? Gotovo sve! Samo trebamo vidjeti s koliko prostora raspolažemo te pripaziti na sjenu i/ili izloženost suncu. Mjesta uz osunčane zidove mnogo su toplija nego što bi bila na otvorenome prostoru. Pripazimo i na raspored biljaka kako velike ne bi zasjenile malene koje su željne svjetlosti i sunca.
Uglavnom su prikladne ukrasne jednogodišnje penjačice (bundeva, dinja, gorka dinja, krastavac, lubenica, ukrasni slak, visoki grah, tikva…), višegodišnje penjačice (kivi, vinova loza…), grmoliko voće (borovnica, brusnica, jagoda, kupina, malina, ribiz…), patuljasto voće (jabuka, kruška, marelica, trešnja…) kao i, naravno, sve vrste povrća, začina i ukrasnoga bilja (grmovi, trajnice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke). Trebamo proučiti način uzgoja i rasta pojedinih biljaka.
Mogu i voćke
Tako, sadimo li jagode izravno u tlo, one će puzati, a iz visećih tegla će visjeti. Na sličan se način ponašaju tikvenjače (bundeva, krastavac, tikva…) koje ne moraju puzati – ako im postavimo oslonac, one će se uspinjati.
Nemamo li mjesta za stablo voćke, uza zid možemo posaditi patuljastu voćku koju ćemo oblikovati u obliku kordonca – tako da na zid postavimo nekoliko redova čvrste žice pa grane oblikujemo uz nju – posve plošno. Sadite li takve voćke u posude, imajte na umu da bi im promjer trebao biti najmanje 60 centimetara.
.png)
.png)
