Planiranje vrta za novu vegetacijsku sezonu

Biljke su živa bića koja se mijenjaju

Hladno vrijeme idealno je za planiranje

Imamo li već vrt ili ga tek planiramo urediti, hladno vrijeme savršeno je za planiranje. Razgovarajmo s članovima obitelji i razmijenimo želje te odredimo prioritete. Najjednostavnije će biti ako je riječ o prozoru ili balkonu i samo nekoliko posuda u koje ćemo smjestiti omiljene biljke. Planirajući veće površine, pak, potrebno je razmisliti o mjestu gdje se vrt nalazi ili će se nalaziti; želimo li imati jezerce, dječje igralište, mjesto za odmor i roštilj, vrtnu i pseću kućicu, parkiralište, prostor za ogrjev…

Moramo voditi računa o klimi i postojećim objektima koje ne možemo premjestiti. Objekti kao što su okolne zgrade, zidovi i ograde utječu na mikroklimu vrta pa tlo pokraj njih može biti jako suho ili vrlo mokro, općenito mogu štititi od sunca, vjetra i oborina, ali i skupljati toplinu. Puteljci i stazice trebaju biti smješteni tako da minimalno narušavaju i umanjuju zelene površine, a da su maksimalno učinkovite i skraćuju put do željenoga mjesta. Materijali koje ćemo za njih upotrijebiti trebaju se stopiti s vrtom, a ne odudarati od njega. To se odnosi i na zidove, ograde i stube.

Potrebe biljaka

Razmislimo i s koliko slobodnoga vremena i dobre volje raspolažemo. Nemamo li mogućnosti i strpljenja, zaboravimo one vrste biljaka koje zahtijevaju mnogo njege jer ne pružimo li im sve što je potrebno, neće uspijevati, a mi ćemo biti razočarani. Stoga je bolje odabrati uobičajenije, otporne biljke koje će zasjati u punome sjaju nego one za koje nemamo ni uvjete ni dovoljno vremena, pa će izgledati otužno i jedva preživljavati. Prije kupnje proučimo potrebe pojedinih biljaka i provjerimo što im možemo pružiti.

Na početku skiciramo...

Na početku na papiru skicirajmo svoj vrt, označimo strane svijeta, mjesta svjetla i sjene te postojeće elemente poput kuće i ostalih objekata, puteljaka, ograda, zidova... Svakako je korisno tijekom godine pratiti koji su dijelovi vrta po danu najosunčaniji, a koji su u sjeni; gdje je tlo jako suho, a gdje se zadržava voda. Potom ćemo odrediti gdje će se nalaziti travnjak, voćnjak, povrtnjak i cvjetnjak, ali i ostali željeni elementi i više biljke (primjerice, drveće). Pripazimo da velike biljke ne zaklanjaju prilazne putove za automobile. Razgledajmo zemljište sa svih strana i pokušajmo zamisliti pa skicirati kako bi izgledalo s odraslim biljkama, a poželjno je da se cijela kompozicija vrta uklapa u okoliš.

PageBreak

Imamo li iz nekih dijelova vrta, ali i prostorija lijep pogled na prirodni krajobraz (park, planinu, livadu, rijeku, more, jezero… ), bilo bi ih šteta zakloniti visokim drvećem ili živicom, pa svakako i to trebamo uzeti u obzir. Razmislimo i o tome da, primjerice, iz dnevnoga boravka imamo privlačan pogled u kojem ćemo uživati u svim godišnjim dobima. I nekim lijepim upadljivim elementom koji može činiti žarišnu točku vrta možemo privući pozornost; to može biti rascvjetana gredica, izražajno stablo ili grm, staro drvo obraslo prekrasnom penjačicom i slično. Imamo li vrt uz prometnicu, sadnja živice uvelike će pomoći u smanjenju buke, prašine i neželjenih pogleda.

Voće, povrće, male biljke, velike...

Ako već imamo vrt, pogledajmo odgovara li nam položaj svih elemenata, razvijaju li se biljke kako treba – možda neku od njih trebamo presaditi. Želimo li nešto dodati u vrt, razmislimo kako će se ta biljka ili predmet veličinom, bojom, oblikom uklopiti u postojeće stanje. Mala biljka može biti savršena na nekome mjestu, ali ako, kad naraste, postane velika, može smetati ostalim biljkama. Stoga, pri odabiru biljke valja voditi računa o njezinoj veličini u odraslome stanju pa joj odmah osigurati dovoljno prostora. Drveću, grmovima, penjačicama i voćkama uobičajenoga rasta potrebno je mnogo prostora, no postoje i patuljasti kultivari za male vrtove i posude.

Trajnice su raznovrsne rastom i potrebama pa je potrebno podrobnije ih proučiti. Voćke, a osobito cvijeće i povrće zahtijevaju plodno tlo. Povrće uglavnom voli osunčane položaje, a u izboru cvijeća postoji puno vrsta i za sjenu. Pri sadnji biljaka dubokoga korijena (drveće, penjačice, grmovi i voćke) trebamo se prisjetiti gdje prolaze podzemne instalacije (vodovod, kanalizacija) kako bismo izbjegli oštećenja cijevi. Svakako pripazimo i na šahtove, septičke jame, spremišta za gorivo te električne vodove ispod kojih nikako ne smijemo saditi visoko drveće. Šahtove ne možemo izbjeći, no pogled na njih svakako možemo zakloniti grmovima ili ukrasnim gredicama.

Ne pretrpati, paziti na boje...

Nikad ne smijemo pretrpati vrt – to niti je praktično za održavanje, niti je lijepo jer velika mješavina boja i tekstura stvara dojam zbrke, a ne harmonije. Odabirom oblika gredica i stazica poželjno je uspostaviti ravnotežu između ravnih linija koje stvaraju kutove i onih zaobljenih. Šarenilo je uglavnom zanimljivo samo ako se promatra izbliza. Grmove, trajnice i sezonsko cvijeće ne bismo trebali saditi pojedinačno, već u skupinama od tri do pet primjeraka – tada će biti efektnije. Isto se odnosi i na boje cvijeća, pa ih ne bismo trebali previše miješati.

Boje u vrtu važan su element, stoga pripazimo kako ih biramo. Želimo li da nešto izgleda udaljenije, a time i vizualno povećamo vrt, odabrat ćemo bijelu i srebrnastu boju te hladne boje poput nijansi modre, ljubičaste, zelene, bijele i srebrnaste. One ujedno daju i osjećaj svježine, što je korisno ljeti u vrućim dijelovima vrta. Velik prostor djelovat će manji uz tople boje (jarke nijanse žute, narančaste i crvene) koje privlače pozornost i mogu istaknuti neke dijelove vrta. Usto, u sjenovitim dijelovima vrta i u hladno doba godine daju osjećaj topline.

Namještaj, rasvjeta, vodeni elementi

Imamo li biljke u posudama i vrtni namještaj, oni svakako trebaju biti usklađeni s okolišem (primjerice, plastika ne odgovara u prirodnom vrtu). Prilikom odabira boja pripazimo da boja posude bude nježna i blaga, tako da sama biljka što više dođe do izražaja. Pergole i lukovi naglašavaju određene dijelove vrta, a za njih su osobito prikladne raznovrsne biljke penjačice (primjerice, cvatuće biljke, ruže, kivi i vinova loza).

Vodeni elementi (fontane, vodoskoci, jezerca…) pružaju dodatnu svježinu, živost i stanište mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama (osobito prirodna jezerca), a i okolni se elementi zrcale u njima te stvaraju dodatne efekte. Rasvjeta je uvijek dobrodošla jer je korisna, ali i uljepšava okoliš – u predvečerje i noću poprima sasvim drukčiji izgled. Može naglašavati stazice i put prema kući, ali i neke zanimljive elemente poput izražajnih biljaka, kamena, drveta, vodenih površina… Danas postoje jeftine inačice rasvjete poput LED i solarnih svjetiljki.