Beč - grad koji će vas oduševiti ekološkom sviješću

Izraz bečka škola stoljećima je sinonim za pristojnost i bonton. I suvremeni Beč u mnogočemu nastoji biti uzorom lijepog ponašanja, kako u međuljudskim odnosima, tako i u brizi o okolišu. Naime, austrijska metropola nije samo kulturno i privredno središte, s kojim smo tradicionalno bliski zbog dugotrajne povijesne povezanosti, nego i svojevrstan centar svijeta kad je riječ o novim tehnologijama i domišljatim rješenjima za održivo življenje.

Organizirano prikupljanje božićnih drvaca započelo je 1990. godine na 220 lokacija, a ove godine bilo ih je 519. Bečka komunalna služba za zbrinjavanje otpada MA 48 na svoju internetsku stranicu postavila je i kartu na kojoj građani jednim klikom mogu saznati koje im je odlagalište najbliže. Drvca se otpremaju u elektranu i prerađuju u korisnu energiju. Prošle su godine prikupljena drvca cijeli mjesec opskrbljivala 960 kućanstava električnom energijom i 2200 kućanstava centralnim grijanjem. Dosad je putem posebnih odlagališta prikupljeno više od 2,4 milijuna božićnih drvaca.

Životni krug šume i izvorske vode

Beč mnogo ulaže i u podizanje javne svijesti o značaju šuma – u to ime Europski šumarski institut (EFI) prošle godine dodijelio je austrijskoj metropoli titulu European Forest City. Sa šumskim udjelom od 20 posto, Beč se hvali da je najzeleniji grad Europe. Osim što su šume oko Beča stanište za tisuće biljnih i životinjskih vrsta te omiljeno mjesto za odmor i rekreaciju, u bečkoj gradskoj upravi ističu da je dobro upravljanje šumskim prostorom ključno za kvalitetu izvorske vode koju grad dobiva iz okolnih planina.

Kažu da se nijedna druga svjetska metropola po kvaliteti vode ne može mjeriti s Bečom. Dok, primjerice, Pariz i London moraju kemijskim sredstvima pročišćivati riječnu vodu da bi je učinili prihvatljivom za kućnu uporabu, Beč posjeduje gotovo cjelokupno područje od 700 četvornih kilometara iz kojega se opskrbljuje izvorskom vodom te već 150 godina sustavno održava njezinu čistoću i zalihe.

Proizvodnja energije iz keksa i otpadnog mulja

Glavni grad Austrije nastoji živjeti u skladu s naslovom slavnog Straussova valcera Na lijepom plavom Dunavu. Plaže uz Donaukanal (Dunavski kanal) i Donauinsel (Dunavski otok) svrstavaju se među najljepše riječne plaže na svijetu, a to je područje ujedno gradska oaza za rekreaciju i zabavu, s brojnim pješačkim i biciklističkim stazama i restoranima.

Za čistoću Dunava važan je gradski pročišćivač otpadnih voda koji mehaničkim i biološkim čišćenjem oponaša prirodne procese, a pročišćena voda potom se vraća u rijeku. No takvo postrojenje golem je potrošač energije pa je Beč odlučio riješiti taj problem pomoću visoke tehnologije kojom će se iz otpadnog mulja, što se nakuplja tijekom pročišćivanja vode, dobivati električna i toplinska energija. Do 2020. godine pročišćivač otpadnih voda u potpunosti bi se trebao sam opskrbljivati energijom iz otpadnog mulja.

Ovo je samo jedan od brojnih bečkih inovativnih projekata podizanja kvalitete življenja u gradu, o kojima izvještava Eurocomm-PR, inozemno predstavništvo grada Beča u Zagrebu.

Kao zanimljive primjere energetske učinkovitosti Ivana Ćosić, zadužena za odnose s javnošću tvrtke Eurocomm-PR, navodi i novu centralu bečke energetske mreže koja se nalazi u najvećoj pasivnoj zgradi na svijetu, izgrađenoj prema najvišim ekološkim standardima, te bečku tvornicu keksa Manner, koja višak topline nastao u proizvodnim procesima šalje u lokalnu toplinsku mrežu i tako grije 600 okolnih kućanstava.

Bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom Wien Energie kućanstvima nudi i mogućnost da pomoću solarnog fotonaponskog sustava sami proizvode, pohranjuju i pametno koriste električnu energiju dovoljnu za jednu obiteljsku kuću.

Spalionica otpada kao turistička atrakcija

U Beču se energija već tradicionalno proizvodi u spalionicama otpada. Najpoznatija je Spittelau, koja je ujedno i turistička atrakcija jer je šarenu fasadu zgrade oslikao slavni austrijski umjetnik Hundertwasser. Ovo postrojenje opskrbljuje 60 000 kućanstava grijanjem, a 50 000 kućanstava električnom energijom. U iskorištavanju otpada za grijanje i električnu energiju, i to na strogo kontroliran način uz maksimalne ekološke obzire, Beč je više od pola stoljeća uzor mnogim gradovima diljem svijeta. U Beču se nalazi i sjedište Međunarodne udruge za kruti otpad (International Solid Waste Association – ISWA) koja okuplja više od 70 država.

Gradske patrole za čistoću

Bečka gradska uprava svojim kampanjama neprestano nastoji skrenuti pozornost na brigu o okolišu. Posebno djelotvornima pokazali su se zabavni napisi na kantama za otpatke koji prolaznike navode na to da svoj otpad ubace u kantu. Izlika za stvaranje nereda u Beču doista nema, kažu u predstavništvu tvrtke Eurocomm-PR, ističući da se na bečkim ulicama nalazi 20 000 kanti za otpatke i 3305 automata s besplatnim vrećicama za pseći izmet. Za poštovanje pravila o čistoći grada zadužene su posebne patrole Waste Watcher, koje naplaćuju i kazne (primjerice, kazna za nemarno odbačen opušak cigarete je 36 eura).

Foodsharing i carsharing – ekonomija dijeljenja

U zbrinjavanju otpada posebna je priča foodsharing (dijeljenje hrane) kojim se nastoji smanjiti bacanje namirnica. Prema dostupnim podacima, bečka kućanstva bace 70 000 tona ili 7000 punih kamiona prehrambenih proizvoda u otpad – riječ je o hrani u vrijednosti od 400 eura po kućanstvu. Stoga, u mnogim bečkim gradskim četvrtima odnedavno postoje javni hladnjaci u koje se hrana može odložiti i podijeliti sugrađanima. Hladnjaci su svima besplatno dostupni, a različite humanitarne i ekološke udruge zadužene su za održavanje njihove čistoće i provjeru ispravnosti hrane.

Osim foodsharinga, grad Beč promiče takozvanu ekonomiju dijeljenja i putem carsharinga, usluge sukorištenja automobila za vožnju gradom i okolicom. Carsharing je alternativa vlasništvu osobnog vozila, a ne iziskuje nikakve troškove, osim što se vožnja plaća po minuti. Jedno carsharing vozilo zamjenjuje pet privatnih te se na taj način smanjuju prometne gužve i emisija ugljikova dioksida (CO2) u atmosferu. U Beču je zabilježeno 100 000 korisnika carsharinga u 1300 vozila.

73 posto putova u Beču prelazi se pješice, biciklom ili javnim prijevozom

Prema bečkim statistikama, u gradu živi 1,8 milijuna ljudi. Od 1000 stanovnika samo njih 372 posjeduje vlastiti automobil, a 73 posto svih putova u Beču prelazi se pješice, biciklom ili javnim prijevozom. U Beču je 2015. godine oboren rekord od 700 000 kupljenih godišnjih karata za javni prijevoz, što ujedno znači da je tada bilo više godišnjih karata nego registriranih automobila.

Mreža biciklističkih staza duga je 1300 km, a na raspolaganju je i više od 1500 javnih bicikala. Samo u prvoj polovini 2016. godine uređaji za brojanje biciklista na bečkim ulicama zabilježili su više od 3 milijuna biciklističkih vožnji. O uklanjanju odbačenih i nepropisno parkiranih bicikala brine se gradska služba za čistoću, a vlasnici za preuzimanje svog bicikla moraju platiti određenu naknadu. Uklonjeni bicikli koje nitko ne preuzme, prodaju se ili recikliraju.

Energijom kočenja snabdijeva se cijela postaja podzemne željeznice

U Beču se u javnom prijevozu na sve moguće načine nastoji smanjiti rasipanje energije. Dok bečka zračna luka pomoću fotonaponskih postrojenja za vlastite potrebe pretvara solarnu energiju u električnu, u podzemnoj željeznici započeo je pilot-projekt za opskrbu cijele postaje kočionom energijom. Dosad se u Beču energija nastala prilikom kočenja koristila za pokretanje drugih vlakova, a u novoinstaliranom postrojenju dobiva se električna energija za opskrbu cijele postaje, odnosno za rasvjetu, pokretne stube i dizala.

Društveni vrtovi za zdravu hranu i dobrosusjedske odnose

Bečani vole „zakočiti“ i stresnu svakodnevicu, a kao najbolji recept za to preporučuju vrtlarenje. Tko nema vlastitu zelenu površinu, može obrađivati neki od brojnih vrtova koje dodjeljuje grad, a sve su popularniji takozvani susjedski ili društveni vrtovi, gdje stanari na zajedničkoj površini udruženim snagama uzgajaju voće i povrće. Ivana Ćosić kao sjajan primjer takvog vrta ističe onaj u bečkoj gradskoj četvrti Liesing, na mjestu bivše tvornice ljesova. Osim oživljavanja napuštenih proizvodnih pogona, cilj projekta društvenih vrtova je zbližavanje građana i razvoj dobrosusjedskih odnosa.

Prednost lokalnim poljoprivrednim proizvodima

Šestina ukupne površine Beča poljoprivredno je zemljište koje se obrađuje, a njegovi stanovnici poznati su kao sladokusci koji uživaju u najsvježijim proizvodima s tržnica. Najpopularnija je gradska tržnica Naschmarkt s bogatim izborom ekološki uzgojenih plodova lokalnih proizvođača, a sve više Bečana takve namirnice nabavlja na licu mjesta. Bečka poljoprivredna komora razvila je besplatnu mobilnu aplikaciju koja pomaže kupcima da pronađu lokalne proizvode na poljoprivrednim gospodarstvima, tržnicama i vinarijama.

Ozelenjivanje fasada kao prirodna klimatizacija

Osim naprednih metoda proizvodnje toplinske energije, grad Beč razvio je strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih načina planiranja i izgradnje stambenih zgrada pomoću kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za 5 - 6 °C.

Najučinkovitijim protiv vrućine pokazalo se ozelenjivanje dvorišta, krovova i fasada jer tako stambene površine nisu direktno izložene suncu, dok prilikom fotosinteze biljaka isparava voda. Upravo taj efekt hladnog isparavanja često nedostaje u gradu, stoga su u Beču posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogi projekti ozelenjivanja okućnica, fasada i krovova. Primjerice, fasada bečkog komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpada potpuno je prekrivena travom i cvijećem.

Pčelinjaci na gradskim krovovima

Ozelenjivanje je povezano s još jednim važnim pitanjem u Beču, a to je broj pčela čija je prisutnost pokazatelj zdravog okoliša. U posljednjih nekoliko godina broj pčela upola je manji nego prije, među ostalim, zbog nekontrolirane uporabe insekticida i pesticida. Zbog alarmantnog izumiranja ovih plemenitih kukaca, koji su nužni za oprašivanje većine biljaka, bečke gradske vlasti izdaju besplatne brošure s uputama kako pomoći  pčelama sadnjom određenih biljnih vrsta i izbjegavanjem korištenja kemijskih zaštitnih sredstava.

Procjenjuje se da u toplijem razdoblju godine u Beču živi oko 200 milijuna pčela. Po bečkim zelenim površinama raspoređeno je 5300 košnica, a neke od njih smještene su na neobična mjesta, kao što su krovovi gradske vijećnice, zgrade opere i hotela. Beč je poznat po raznim vrstama meda, među kojima je i onaj koji se tradicionalno proizvodi u vrtovima čuvenog dvorca Schönbrunn.