Zašto kupovati lokalno i bez ambalaže

Kako skupljam staž u sirovojedstvu, tako mi se sve više otkrivaju aspekti života koje rijetko ili nikada na sagledamo kada se povodimo za trendovima koje nam nameću mediji. Jedan od njih, svakako nezanemariv, način je na koji nabavljam hranu i kako je pripremam.

Ako neka namirnica u hladnjači mora proputovati tisuće kilometara da bi došla do odredišta, to znači da joj se uskratilo dozrijevanje na stablu, stabljici... A najprirodniji način prehrane bio bi jesti tek ubrane plodove koji su sazreli na biljci, a ne u skladištu. Postoje slučajevi da su se ljudi koji strogo slijede prirodan način prehrane preselili u tropske/toplije krajeve tako da tijekom cijele godine mogu uživati u raznovrsnim plodovima jer ondje je uvijek vrijeme da se nešto ubire.

Namirnice koje ne čuvaju zdravlje

Doduše, ne možemo se svi preseliti u trope (iako bih ja rado – makar na podulji godišnji), no možemo se bolje upoznati s namirnicama našeg podneblja. Događa nam se da se, zbog brzog životnog tempa, hranimo onime što pronalazimo u supermarketima, a te namirnice rijetko podržavaju naše zdravlje. Često su uzgojene umjetnim gnojivima, herbicidima, pesticidima, plodovi se beru još zeleni i transportiraju kilometrima do polica na kojima ćemo ih birati.

Kad se sve zbroji, iznimno je teško u tim uvjetima tvrditi da smo ekološki osviješteni. S druge strane, u razgovoru s ljudima koji njeguju mudrost naših starih često ćemo otkriti da je ono što smo gledali kao korov ili ukrasni plod neke biljke zapravo vrijedna i hranjiva namirnica.

Priznajem, i ja dio namirnica kupujem u supermarketu, i ja (kao pravi hedonist) volim fino jesti, a to znači i da katkad nabavljam pomalo egzotične namirnice. Da, tada doista moram biti svjesna što je sve nužno da kokos, kakao ili banane stignu do moje kuhinje. Kad već biram namirnice koje zbog transporta nisu ekološki najbolji odabir, onda se barem trudim osvijestiti kako se proizvode. Tako ne kupujem kakao proizveden u Africi iako to znači da ga plaćam skuplje. Naime, najveći dio kakaa na svjetskome tržištu dolazi iz Afrike, gdje se uzgaja u nimalo ekološkim uvjetima, a da ne govorim o tome da se djeca često prodaju i koriste za rad na plantažama. Kakao iz Južne Amerike obično dolazi s malih obiteljskih gospodarstava na kojima radi lokalno stanovništvo te se često na tržište plasira u sklopu fair trade programa.

Manji računi za plin

Jeste li ikada razmišljali koliko energije utrošite na pripremanje svojih obroka? Ili koliko je utroši netko drugi da biste vi mogli uživati u dobrom jelu? Od prvog ljeta kada smo se moja obitelj i ja odlučili na sirovojedstvo, neprestano su nas iznenađivali mjesečni računi za plin koji su se više nego prepolovili. Dotad smo plin koristili za grijanje vode, centralno i pripremu hrane. Budući da u to vrijeme nismo grijali, jasno smo mogli razlučiti koliko se tog energenta troši pri pripremi obroka.

Ne biste vjerovali! Provjerite sami i samo mjesec dana ovo ljeto jedite sirovojedske obroke pa sami usporedite račun za plin s onim od istog mjeseca prošle godine. Budući da velik dio svojih obroka pripremam koristeći ruke, nož i dasku, često ni struja nije toliko u optjecaju, a i kada je, to je kratko – doslovno do tri minute.

Bez ambalaže

Sirovojedstvo i u Hrvatskoj postaje dio mnogih razgovora, razmjenjuju se recepti, organiziraju se radionice i druženja. Praksa u SAD-u pokazala je da je sirovojedstvo od jednostavne prehrane svježim namirnicama mutiralo u križanca između osnovnog načina razmišljanja i konzumentske logike te sada ondje djeluje niz tvrtki koje pripremaju gotove pripravke koji se mogu kupiti preko interneta ili u trgovinama diljem zemlje, pa i svijeta. Osim što je riječ o pripravcima koje bi tek najoptimističniji sirovojeci nazvali zdravima, često su i skupi, a podrazumijevaju korištenje ambalaže i transporta. Provjerila sam koliko stoji prosječno pakiranje sirovog čipsa od kelja i poražavajući podatak glasi - oko 40 kuna za 85 grama.

Stoga je moj savjet - zasučite rukave i sami pripremite ono što želite jesti. To podrazumijeva nabavu opreme, ali ta se investicija vrlo brzo vrati. Osim toga, najveći dio otpada koji nastaje ovim načinom prehrane može se vrlo lako kompostirati. Ako taj kompost odlučite namijeniti vlastitoj proizvodnji namirnica, svaka vam čast! Mnogo je zanimljivih projekata na internetu koji pokazuju da i u stanu ili na maloj površini možete uzgajati svoju hranu. Educirajte se i poigrajte se...

Jedna od dragih mi izreka kaže da je vanjski svijet odraz našeg unutarnjeg stanja. Poradimo na sebi, na našim izborima i načinu na koji sudjelujemo u oblikovanju svijeta u kojem živimo. Na taj ćemo način njegovati i prirodu, ali i sami sebe.