Prošle je godine u projekt energetske obnove, prvi takav u Hrvatskoj, ušlo 775 zgrada za čije će energetsko obnavljanje Fond isplatiti 44 milijuna kuna. Zbog velikog lanjskog interesa, ove su godine sredstva povećana na sto milijuna kuna, što znači da će i puno više zgrada dobiti priliku "ušminkati" se, i na računima za energiju ubuduće itekako uštedjeti.
Energetska obnova podrazumijeva, osim pregleda i energetskog certificiranja, ugradnju uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije (kalorimetre ili razdjelnike), povećanje toplinske zaštite zgrade kroz novu fasadnu ovojnicu, zamjenu vanjske stolarije te zamjenu ili unaprjeđenje sustava grijanja. Također, u obnovu je moguće uključiti i mjere korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbu unutarnje rasvjete kao i implementaciju sustava za centralno upravljanje sustavom grijanja i hlađenja.
Ključan uvjet je da se provedbom planiranih mjera osigura ušteda energije za grijanje prostora od minimalno 30 posto u odnosu na početno stanje. Stanari svoje projekte Fondu prijavljuju preko upravitelja zgrade, i dok ukupno mogu dobiti od 40 do 80 posto bespovratnih sredstava, za izradu projektne dokumentacije kao prvi korak, mogu računati i na sto posto  bespovratnih sredstava. Za obnovu povezanih višestambenih zgrada koje predstavljaju arhitektonsku i energetsku cjelinu može se prijaviti i više upravitelja zajedno.