Europska komisija nije zadovoljna dinamikom kojom Hrvatska odvojeno prikuplja otpad od stakla, plastike, tekstila i drugi, zbog čega bi, nakon upozorenja, mogli završiti i na Europskom sudu te plaćati skupe penale. Ministarstvo je stoga odlučilo žurno donijeti izmjene zakona i planova gospodarenja otpadom, prema kojima bi, između ostalog, svi gradovi i općine plaćali veće takse za veće količine neodvojenog otpada na svojim odlagalištima. To bi ih trebalo natjerati da svojim građanima osiguraju što bolju infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada, tako da što manje korisne sirovine odlazi na odlagališta.
Svi bi građani pak, neovisno o tome žive li u gradu ili na selu, trebali dobiti mogućnost kompostiranja svog organskog, odnosno biorazgradivog otpada. Plan je da svi koji imaju prostor za kompostiranje – vrtove, okućnice, vikendice i slično, kompostiraju biorazgradivi otpad u vrtnim/kućnim komposterima uz potporu komunalnih tvrtki koje bi ih o tome educirale. Oni koji nemaju takve mogućnosti bi ipak mogli biootpad prikupljati u posebnim spremnicima, koje bi komunalne tvrtke redovito praznile i kompost odvozile na kompostišta. Računa se da je preko 50% biootpada moguće zbrinuti kućnim kompostiranjem, što bi bilo veliko rasterećenje za komunalni sustav.
U svibnju bi pak trebali biti objavljeni prvi natječaji za dodjelu subvencija udrugama koje bi otvarale Centre za ponovnu uporabu. U tim će se centrima zaposlenici od građana prihvaćati artikle koji još uvijek imaju uporabnu vrijednost i koji su prihvatljivi za najvrjedniji oblik recikliranja – a to je ponovna uporaba. Staru, ali još uvijek upotrebljivu bijelu tehniku, namještaj, posteljinu, odjeću, igračke i ostalo, građani će ovdje moći ostaviti, a zaposleni u centrima će zatim te stvari popravljati, dotjerivati i slično, odnosno stare predmete vraćati u život, kako bi ih se kasnije doniralo ili pak prodavalo po povoljnim cijenama, kao rabljenu, ali još uvijek korisnu robu. Ukoliko ih ne bude moguće oporabiti, bit će korišteni kao sirovina za reciklažu.
Treće, u novom će sustavu odvojeno prikupljeni otpad građana biti odvožen u lokalno organizirane reciklažne centre koji bi bili opremljeni sortirnicama i prešama za baliranje. U tim bi se centrima povećala kvaliteta odvojeno prikupljenog otpada čime bi se povećala njegova cijena. Takvih će centara biti, predviđa se, između 50 i 80. Preostali otpad, koji se nije odvojeno prikupio, odvozio bi se u centre za gospodarenje otpadom gdje bi se obrađivao s ciljem iskorištavanja eventualnih korisnih svojstava ili pripreme za odlaganje. Građani će, zbog svega, osjetiti i promjene na svojim računima za odvoz otpada, jer će plaćati više ako otpad budu manje odvajali. Naplaćivana će biti i usluga odvoza biootpada, kako bi se građane natjeralo na kućno kompostiranje.