Zelenim vegetacijskim pojasom obnovljeno bi bilo oko 50 milijuna hektara zemlje. Veliki zeleni zid ideja je nastala u Nigeriji još prije desetak godina, da bi tek sada krenula njena realizacija. Naime, na klimatskoj je konferenciji krajem prošle godine u Parizu odlučeno da će se projekt financijski podržati, te su četiri milijarde dolara potpore već otišle u Afriku. Zid će biti dugačak oko sedam tisuća kilometara i protezat će se od Senagala u Zapadnoj Africi do Djibutija u Istočnoj, pri čemu je 15 posto „zida“ već posađeno, najvećim dijelom u Senegalu.

Prema prognozama UN-a, čak će 60 milijuna Afrikanaca napustiti svoj kontinent u narednih pet godina zbog klimatskih promjena, koje njihovu zemlju pretvaraju u pustinju. Takav bi scenarij, ne poduzme li se nešto hitno, mogao ugroziti i europske države, u kojima je sve više migranata. Na klimatskoj je konferenciji u Parizu prošle godine odlučeno, a odluka dvjestotinjak država – potpisnica potvrđena ovih dana, da će se u borbi protiv daljnjih klimatskih promjena udružiti svi – i bogati i siromašni, pri čemu će bogati siromašnim zemljama, poput afričkih, biti dužni pomagati u tom cilju.

Države poput Indije, ili afričkih zemalja, koje su tek počele osjećati neke pomake u gospodarstvu, taj pomak sad ne žele zaustavljati kako bi bile zaustavljene i klimatske promjene, naprosto zato što to od njih traže bogate države, čiji je nagli gospodarski rast unatrag 150 godina klimatske promjene i uzrokovao. Pomognu li im države poput SAD-a, i siromašni će ipak pristati na zajedničke mjere u borbi protiv klimatskih promjena.