ISTRAŽIVANJE O SREĆI S HARVARDA MOGLO BI VAS IZNENADITI: Što je najvažnije za ispunjen i dug život?

Proučite ovu analizu istraživanja s Harvarda i naučite kako njegovati svoj društveni život za sretno danas i sutra

Pexels

Sreća je tema za znanstveno istraživanje baš kao i svaka druga. Uostalom, to je temeljno stanje bića koje većina ljudi nastoji postići. S time se slažu i znanstvenici sa Sveučilišta Harvard, zbog čega od 1938. godine provode istraživanje o sreći. To je najdulje istraživanje takve vrste ikada provedeno, traje i danas, a rezultati su fascinantni, piše meetup.com

Ono što je započelo kao studija s 268 studenata druge godine Harvarda tijekom Velike depresije, nastavilo se na njihove supružnike, njihovu djecu, daljnje generacije, kao i stotine stanovnika Bostona, a broj sudionika sada doseže tisuće (jedan od izvornih sudionika studije bio je nitko drugi nego budući predsjednik Sjedinjenih Država, John F. Kennedy). 

Parametri studije su široki, zdravstveno stanje sudionika, njihovi uspjesi i neuspjesi u karijeri, braku, prijateljstvu itd, a poanta je shvatiti kako i zašto ljudi različito stare i razumjeti ulogu koju radost igra u postizanju dugovječnosti. 

Iako dobri geni igraju veliku ulogu u određivanju dugoročnog zdravlja, oni nisu najvažniji čimbenik. Ispostavilo se da društveni čimbenici zapravo puno bolje predviđaju dobro zdravlje i sreću. 

Pexels 

Istraživanje sugerira da je briga o odnosima važan oblik brige o sebi, jednako važan kao i briga o vlastitom tijelu. Bliske veze pomažu odgoditi mentalno i fizičko starenje i pridonose sreći više od novca, slave, društvene klase, inteligencije i genetike. Zadovoljstvo vezama bolji je pokazatelj kako će ljudi ostariti nego njihova razina kolesterola u srednjim godinama. Empatija i privrženost ključni su za zdravo starenje. Usamljenost može imati jednako snažan negativan utjecaj na zdravlje poput pušenja ili alkoholizma. Zajednica, u svojim različitim oblicima, odlučujući je čimbenik za sreću – a potraga za srećom, pokazalo se, važan je čin brige o sebi.

Stoga, zbog vlastite dobrobiti i zdravlja, izađite iz svoje zone udobnosti i pokušajte se povezati s raznim grupama. Najbolje je početi s interesom koji već imate. Na primjer, ako volite pisati, pridružite se nekoj spisateljskoj grupi u vašem mjestu. Ako volite boravak na otvorenom, pridružite se grupama planinara ili upišite školu trčanja. Jednostavan čin transformacije aktivnosti koju inače obavljate sami u zajedničko okruženje može imati veliki utjecaj na vaš osjećaj pripadnosti.

Pokušajte mjesečno otići na barem dva društvena okupljanja koja nisu povezana s vašim poslom. A kada odete, svakako komunicirajte i s ljudima koje ne poznajete, tako si pružate mogućnost za uspostavljanje novih veza. 

Ako u svojoj blizini ne primjećujete grupu koja bi zadovoljila vaše interese, možete stvoriti vlastitu grupu (čitateljski klub, školice kuhanja, fotografiranja, izrade nakita, vrtlarenja, crtanja... ) i pozvati druge da vam se pridruže u poduzimanju jednog malog koraka prema dugoj i sretnoj budućnosti.