BREME OBILJA I OPCIJA: Može li previše izbora biti loše za nas?

Ulogirajte se na Netflix i prikazat će vam se izbornik od oko tisuću serija i filmova. Potražite traperice online i bit ćete zasuti tisućama varijanti, od klasičnih plavih do asimetrično višebojnih, visokog, niskog i srednjeg struka, uskog kroja, flare, crop, bootcut. Otvorite profil na nekoj aplikaciji za upoznavanje partnera i imat ćete priliku povezati se s nekoliko milijuna drugih korisnika.

Čini se da prevelik izbor može postati neka vrsta oskudice jer postajemo sve nesposobniji donositi odluke kada se broj izbora množi. Američki futurist i biznismen Alvin Toffler prvi je upotrijebio termin „overchoice“ u svojoj knjizi „Future Shock“ iz 1970. godine, u kojoj je prognozirao: „Ljudi u budućnosti možda neće patiti zbog manjka izbora, nego zbog paralizirajućeg obilja izbora. Može se dogoditi da postanu žrtve te osebujne superindustrijske dileme prekomjernog izbora.“

Overchoice je dobio naziv, objašnjava terapeutkinja, po paralizirajućem učinku koji prekomjeran izbor ima na naše procese donošenja odluka. „Što je više raznolikosti, to nam postaje teže odabrati. Ne samo da to čini iskustvo iscrpljujućim, nego je i veća vjerojatnost da nećemo izabrati ništa — da ćemo u potpunosti odgoditi donošenje odluke jer ćemo se osjećati preopterećeno.“

U eksperimentu koji je trebao pokazati koliko prekomjeran izbor utječe na naše zadovoljstvo, američki znanstvenici Sheena S. Iyengar i Mark R. Lepper podijelili su pojedince u dvije grupe. Prva je skupina mogla birati između 30 vrsta čokolade, a druga između šest. Dok su ispitanici u početku izjavili da im se sviđa što mogu birati između 30 vrsta tamne slastice, na kraju su bili nezadovoljniji svojim izborom od ispitanika iz druge skupine te su požalili svoj odabir.

Ova hipotetska situacija nije daleko od onoga što većina nas svakodnevno doživljava. Stalno odlučujemo, procjenjujemo i važemo ono što imamo u usporedbi s onim što bismo trebali ili željeli imati. Usto, neprestano smo bombardirani opcijama i izborima za koje vjerujemo da će nas učiniti sretnijima na svakom koraku, a onda nakon što donesemo odluku, rečeno nam je da postoje bolji izbori. Mnogi se tada pitaju: „Što sam propustio? Bih li bio sretniji da sam izabrao drugu opciju?“

Svaki put kada preispitujemo svoju sreću i odabir osjećamo prazninu ili pronalazimo zamjerke svom izboru, svjesni da postoje drugi izbori i alternative. „To potkopava svako zadovoljstvo koje možemo dobiti, smanjuje povjerenje u naš izbor i povećava šanse žaljenja zbog odluke“, tumači terapeutkinja Fulir.

Eksperimenti poput ovoga s čokoladama potaknuli su znanstvenike da se pitaju koliki bi bio idealan broj opcija da čovjek bude zadovoljan svojim izborom. U studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour istraživači s Kalifornijskog tehnološkog instituta Caltech zaključili su da se čarobna brojka vjerojatno kreće negdje između 8 i 15, ovisno o nagradi i osobnosti. Istraživači objašnjavaju da nam se čini lakše donijeti odluku kada na raspolaganju imamo manje opcija, ali kada ih je pak premalo, osjećamo se prevareno. „U suštini, naše su oči veće od našeg želuca. Kada razmišljamo o količini izbora koju želimo, istodobno ne razmišljamo o frustraciji donošenja odluke“, zaključuju kalifornijski znanstvenici.

Tim se fenomenom pozabavio i američki psiholog Barry Schwartz koji je u popularnoj knjizi „The Paradox of Choice” zaključio: „Kada ljudi nemaju izbora, život je gotovo nepodnošljiv. Ali kako broj izbora raste, počinju se pojavljivati negativni aspekti postojanja tolikih opcija. Tada izbor više ne oslobađa, nego slabi.”

Kako, dakle, izbjeći paradoks izbora, kako da nas obilje ne paralizira i ne učini nesretnima? Odgovor se ne krije u vraćanju kazaljke sata u vrijeme kada smo imali mnogo manje izbora, nego u učenju kako živjeti u svijetu u kojem svakim danom količina izbora raste. „Iako je istina da je preopterećenost izborom jaka i sveprisutna predrasuda, postoje koraci koji se mogu poduzeti kako bi se smanjila njezina moć nad nama. Uz disciplinu i određeno planiranje, proces donošenja odluka može se malo prilagoditi kako bi se izbjeglo preopterećenje“, kaže psihoterapeutkinja Fulir predlažući sljedeću formulu:

Dajte si vremena
Nitko ne kaže da ne biste trebali odvojiti vrijeme za istraživanje i usporedbu. Međutim, problemi se počinju javljati kada ljudi istodobno pokušavaju upoznati svoje mogućnosti i donijeti odluku o njima. „Odvojite malo vremena i doznajte više o svojim mogućnostima — i postavite si čvrsto pravilo da nećete ništa poduzeti tijekom tog vremena istraživanja i usporedbe, da nećete donositi konačne odluke“, savjetuje terapeutkinja. „Iako može biti teško potpuno razdvojiti ove namjere, to ne samo da će pomoći u izbjegavanju kognitivnog preopterećenja nego će vam pomoći da dobijete više užitka iz iskustva.“

Učinite svoj izbor „konačnim“
Velika komponenta preopterećenosti izborom je žaljenje: mučan osjećaj da smo odabrali pogrešnu opciju, da smo napravili veliku pogrešku. U knjizi „Paradoks izbora“ psiholog Barry Schwartz piše da tretiranje vaših izbora kao nepovratnih (čak i ako tehnički to nije istina) može zaustaviti ovaj proces prije nego što počne. „Bilo da birate restoran za večeru ili kuću koju ćete kupiti, nakon odluke fiksiranje na sve nedostatke vašeg odabira donijet će vam samo jad. Radije razmišljajte o svemu pozitivnom što dobivate tim izborom“, objašnjava Fulir uvodeći nas u sljedeći korak.

Vodite dnevnik zahvalnosti
Još jedna preporuka iz Schwartzove knjige jest vježbanje zahvalnosti. „Preopterećenost izborom može nas zaslijepiti za sve pozitivne aspekte stvari koje smo odabrali, potičući nas da umjesto toga budemo opsjednuti njihovim nedostacima“, kaže Fulir objašnjavajući da nam to oduzima radost doživljavanja ovih stvari onakvima kakve jesu. „Aktivno nastojanje da budemo zahvalni za ono što imamo može biti moćan alat za izlazak iz te sklonosti“, ističe terapeutkinja savjetujući redovito vođenje dnevnika zahvalnosti. „Barem jednom dnevno zapišite pet stvari koje su se dogodile i na kojima ste zahvalni. Možda se čini neobično, ali ako to postane navika, možete pomaknuti fokus svoje pažnje na pozitivno i izbjeći emocionalne posljedice preopterećenosti izborom.“

U konačnici, važno je napomenuti da je mogućnost izbora iznimno vrijedna prednost jer je nema svatko. Sjetite se doba kada niste uopće imali izbora ili je bio vrlo oskudan. Razumijevajući dobrobiti izbora i učeći kako iskoristiti nevjerojatne mogućnosti koje danas imamo na raspolaganju, možemo nastaviti stvarati bogatiji, smireniji, sretniji i ugodniji život za kojim čeznemo, umjesto da postanemo zarobljenici izbora.