Sigurno vam se tijekom odrastanja i u školi događalo da sanjarite. Uhvatili biste sebe kako gledate kroz prozor s mislima koje su tisućama kilometra daleko od četiri zida učionice. Naravno, nastavnicima se to nikako nije sviđalo, a sigurno ni sada ne odobravaju sanjarenje na časovima. Ipak, činjenica je da svi sanjarimo – znanstvenici procjenjuju da u ovom stanju provodimo od 30 do 50 posto vremena.
Što je sanjarenje?
Sanjarenje je stanje kada se u mislima prepuštamo mašti dok smo budni. To su trenuci kada se naša pažnja premješta sa sadašnjeg trenutka i usmjerava na predjele uma koji nisu povezani s trenutnim okolnostima. Suprotno onome što su nas možda učili, sanjarenje o ugodnim stvarima daleko je od beskorisnog. Ovi dnevni snovi su usmjereni na ono što je osobi u tom trenutku važno i najčešće se događaju kada nam je dosadno ili radimo neke repetitivne radnje. Maštanje nam omogućava da doživimo emocije, stanja i okolnosti koje inače ne bismo doživjeli.
Sanjarenje smanjuje stres i anksioznost
Kada isključimo buku vanjskoga svijeta, dozvoljavamo mislima da slobodno teku. Ovo osnažuje mentalno opuštanje i istraživanje. Kada naše misli slobodno lutaju, nalazimo se u onome što se zove stanje alfa valova. Kada smo u alfa zoni, mirni smo i ne razmišljamo ni o čemu što je iznuđeno.
Pauze za sanjarenje nisu samo zabava; one su nam neophodne. Naš mozak ne može neprekidno održavati fokus i produktivnost. Dobro zdravlje mozga zahtjeva redovne periode opuštanja. Nakon dugog dana na poslu pustite da vaš um odleti ka nečemu potpuno nepovezanom i ugodnom. Ovo bi vam moglo pomoći da zaboravite i distancirate se od zabrinjavajućih okolnosti. To je još jedan alat u vašem kompletu za mentalno zdravlje i za izbjegavanje stresa i anksioznosti.
Ako osjećate da postajete sve zabrinutiji i opterećeniji predlažemo vam nekoliko koraka koji će vas sigurno odvesti na pauzu u svijet mašte.
- Skrenite svoj pogled s onoga što radite – sa stola, s ekrana...
- Napravite 10 dubokih udaha i izdaha.
- Usmjerite svoju pažnju na neku svoju želju, cilj ili omiljenu aktivnost. Možda želite da kupite nov automobil. Razmislite koju boju biste izabrali, kakav je osjećaj kada sjednete u sjedište i upalite motor.
Sanjarenje olakšava rješavanje problema
Sanjari nisu samo bjegunci od realnosti. Ako dozvolimo svojim mislima da lutaju – to stanje nas obnavlja. Nakon toga se možemo posvetiti temi ili problemu osvježeni i umireni. Osim što imamo novu perspektivu, čini se da sanjarenje djeluje bolje od pokušaja da se rješenje pronađe na silu. Čini se da ovaj kognitivni proces vodi ka novim idejama.
Intenzivan i dugoročan fokus na problem nam vremenom zapravo ometa rasuđivanje i zato je važno da povremeno pustimo misli da se prošetaju po proplanku ili plivaju u tirkiznom moru. Sanjarenje omogućava našem umu da napravi veze koje fokusirane i napete misli nisu uočile.
Sanjarenje koristi različite dijelove mozga
Dječji umovi neprestano lutaju. Ispostavilo se da je „glava u oblacima“, kako neki ljudi opisuju sanjarenje, više od obične zabave ili gubljenja vremena. Ono što se događa u mozgu dok sanjarimo prilično je sofisticirano. Dok um luta, koristimo različite aspekte svog mozga. U tim trenucima aktivirane su sve funkcije mozga – i one zadužene za rješavanje problema i one kreativne.
Dok aktiviramo ove različite dijelove mozga, pristupamo informacijama koje su ranije možda bile van domašaja ili neaktivne.
Sanjarenje pomaže u postizanju ciljeva
Kako nam misli koje lutaju mogu pomoći da postignemo svoje ciljeve? Ove zalutale misli jesu neusmjerene, ali nova istraživanja otkrivaju da su često motivirana našim ciljevima. Aktivna imaginacija i vizualizacije koriste upravo našu sposobnost da sanjarimo kako bi se resursi osobe usmjerili ka ostvarenju ciljeva. Sportaši to rade pred nastup, kao i izvođači, predavači, govornici...
Dok bi nas sanjarenje zasnovano na fantaziji, poput pretvaranja u superheroja, moglo na kraju razočarati ili frustrirati jer je previše nategnuto, strukturirano sanjarenje može nas motivirati jer je realno. Zamišljanje ili sanjarenje o jednom od svojih ciljeva iz stvarnog života je ugodno. Poziva nas da razmislimo o koracima koje bismo poduzeli, načinima da ostanemo motivirani i kako da premostimo prepreke.
Sanjarenje potiče vašu kreativnost
Istraživanja su pokazala da je sanjarenje povezano s višim nivoima kreativnosti. Uzaludno trošenje energije na rješavanje problema ponekada jednostavno ne vodi do rješenja. Napravite pauzu!
Bianca Rodriguez, licencirana bračna i porodična terapeutkinja kaže: „Zato većina nas ima AHA trenutke dok radimo svakodnevne stvari kao što je pranje posuđa kada se ne moramo previše fokusirati na zadatak što nam omogućava prostor u psihi za primanje i otkrivanje novih informacija.”
Ako se um ne kreće po ustaljenom putu, reorganizirat će sve sitnice informacija i formirati nove i neočekivane veze.
Sanjarenje je kao vježba istezanja za vaš um – pokreće kreativne sokove, a ne zamara.
Izvor: sensa.mondo.rs