Osim poznate Freudove teorije iz područja psihoanalize prema kojoj su snovi izraz nesvjesnih želja, potisnutih misli i emocija postoji još nekoliko, poput teorije čišćenja informacija prema kojoj snovi pomažu u procesiranju onoga što smo usvojili tijekom dana, a mozak koristi san kako bi obradio i organizirao nove informacije. Vjeruje se kako je sanjanje oblik simulacije koji pomaže pri pripremi našeg uma za suočavanje s izazovima i problemima u stvarnom životu te služi kao vrsta mentalne vježbe.
Znanstvenici se i dalje trude pronaći ulogu snova u jačanju i konsolidaciji sjećanja, a neke teorije sugeriraju kako snovi proizlaze iz bioloških procesa, poput aktivnosti mozga tijekom REM (Rapid Eye Movement) faze sna, a koja je povezana s intenzivnim snovima. Posljednje, pretpostavlja se kako snovi igraju ulogu u regulaciji emocionalnog stanja pojedinca jer mogu pomoći pri obradi i integraciji emocionalnih iskustava.
Poruke kojih se sjećamo nakon buđenja često bude nagon za analizu jer, duboko u nama leži težnja ka spoznaji. Ono što si poručujemo dok spavamo, a nismo svjesni pri javi nutka nas proučiti i bolje spoznate sebe kao cjelinu. Ako imate intenzivne snove ne škodi ih zapisivati i pokušati odgonetnuti njihov smisao. Uglavnom ćete uvidjeti kako su poruke vezane uz vaše djelovanje tijekom dana, razgovore koje vodite, poslove koje obavljate, pritisak ili uzbuđenje koje osjećate. Kako biste to lakše činili, moguće je voditi dnevnik snova, ali mnogi ne znaju odakle početi. Probuditi se i zadržati svježe sjećanje na san može biti izazovno, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti kako biste povećali šanse za pamćenje snova.
Neka vam dnevnik bude u blizini kreveta, s olovkom u unutrašnjosti koja bilježi novu stranicu za pisanje, a kako bi vam bili lako dostupni čim se probudite.
Nakon buđenja ne posežite odmah za dnevnikom. Ostanite radije u položaju u kojem ste se probudili nekoliko trenutaka. Naime, mijenjanje položaja nerijetko pridonosi gubitku sjećanja, a time vam i vaši snovi mogu uteći.
Zatvorite oči nakon buđenja. Tako se dublje povezujete s unutarnjim iskustvom sna. Ne mijenjate pritom fokus misli. Radije, pazite na disanje. Priuštite si trenutak refleksije i zadržite um na onome što ste sanjali. Zaboravite li na neki detalj, pokušajte se sjetiti osjećaja koji je san u vama probudio. Pronađite bilo koji fragment kojeg se jasno sjećate i vratite mu se.
Ne ustajte naglo jer želite zadržati san u svojoj svijesti. Održite tišinu u sebi i u prostoru u kojemu spavate. Dijelite li sobu s partnerom ne započinjite odmah s kontaktom ili razgovorom jer on može ometati sjećanje na snove.
Tek tada krenite sa zapisivanjem. Osjetite li kakoste uhvatili memoriju sna ne čekajte da počne blijediti. Ključno je fokusirati se na emocije. Zapamtiti ih i osvijestiti. One su dio vašeg noćnog narativa i iznimno su važne za razumijevanje značenja sna.
Ne očekujte odmah vidljive rezultate. Ova forma djelovanja proizlazi iz vježbanja koje se treba činiti svakodnevno i postati vašom rutinom. Posebno vam pri tome mogu pomoći vježbe disanja i meditacija. Što češće prakticirate ovaj ritual, to će postati lakši, ali nužna je dosljednost.
Neke osobe u snovima stvaraju ideje ili rješenja problema, jer obzira na pitanje „zašto?“ znamo kako naši umovi i dalje djeluju dok spavamo i imaju slobodu stvaranja veza i asocijacija koje možda ne bismo sami spoznali u budnom svijetu u kojemu smo usredotočeni na trenutno. Dnevnik snova je vaš kreativni alat koji omogućuje prodor u svijet mašte i daje vam priliku izraziti vlastite emocije kroz vještinu pisanja.
Pokušajte eksperimentirati s ovim savjetima i prilagoditi ih svojim preferencijama. S vremenom biste trebali primijetiti poboljšanje u sposobnosti pamćenja snova.