Pojam longevity ne odnosi se samo na dulji životni vijek, nego na poboljšanje kvalitete života: želimo se što dulje osjećati dobro, zdravo, snažno i produktivno. Težimo da nekadašnje pedesete postanu tridesete jer zahvaljujući danskom istraživanju provedenom na blizancima znamo da starenje nije toliko povezano s genetikom koliko s našim izborima. Preciznije, samo 20-ak posto života prosječne osobe određuju geni, a 80-ak posto ovisi o načinu života i utjecaju okoline. Drugim riječima, kronološka dob ne mora nužno pratiti onu biološku, što znači da možete kontrolirati mnogo više toga nego što mislite.
Kako dugovječnost uključuje planiranje i prihvaćanje dobrih životnih navika, rapidno se razvija industrija proizvoda i usluga koje podržavaju zdravo starenje. Najjednostavniji primjer je tehnologija jer uređaj pričvršćen na zapešću ili prstu prati razinu stresa, kvalitetu sna i krvni tlak, potiče vas da prošećete ili popijete čašu vode, pa čak i pozove hitnu pomoć u slučaju potrebe. Za integriraniji pristup diljem svijeta otvaraju se klinike za dugovječnost u kojima se nudi napredno dijagnostičko testiranje za prepoznavanje bolesti prije nego što ona postane problem. To je važno jer se predviđa da će čak dvije trećine od osam milijardi ljudi na planetu prerano umrijeti od bolesti koju se može izbjeći.
Formula dugovječnosti
Na sreću, dugovječnost nije privilegij rezerviran za bogate i ne morate imati „dizajnerski“ plan osmišljen prema vašim potrebama jer neki od najdugovječniji ljudi na svijetu žive u najsiromašnijim područjima. Dan Buettner, istraživač, novinar, producent i autor bestselera, otkrio je da superageri (agilni i kognitivno sposobni ljudi u dobi od 80, 90 godina i stariji) žive u tzv. plavim zonama. Riječ je o pet lokacija: Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Nicoya u Kostariki, Ikarija u Grčkoj i Loma Linda u Kaliforniji.
Navedena područja na prvi pogled nemaju mnogo toga zajedničkog, ali Buettner je intervjuirajući brojne stogodišnjake pronašao poveznicu. Otkrio je da oni, poput mnogih od nas, nisu tek u svoj srednjoj dobi shvatili da se trebaju zdravije hraniti, početi vježbati ili obogatiti prehranu. „Formula njihove dugovječnosti krije se u okruženju, okolišu koji na prirodan način potiče životni stil, a on rezultira najdugovječnijim ljudima na planetu“, izjavio je Buettner sažimajući tajnu dugovječnosti u pet strategija: tjelovježba, upravljanje stresom, životna svrha, prehrana i socijalizacija.
Tajne plavih zona
Iako se nalazimo između dviju plavih zona - naši su preci ne tako davno živjeli istim načinom života - Hrvati su postali najdeblja nacija u Europskoj uniji, a čak 60 posto populacije nikada nije vježbalo. Da bismo svoje dobre gene poduprli dobrim stilom života, dovoljno je zaviriti u susjedstvo. Ono što možemo vidjeti kod Talijana i Grka, lako je primijeniti.
Slobodno poništite svoje članstvo u teretani (ako je ne koristite) jer najdugovječniji ljudi na svijetu ne vježbaju. Kretanje je dio njihove svakodnevice; bave se vrtlarstvom, mijese kruh, posvuda idu pješice (najdugovječniji Sardinci žive u selu s najstrmijim uzbrdicama). Obje otočne zajednice, iako izolirane, nisu cijepljene od stresa. I njihovi su stanovnici proživjeli teška vremena, ali dnevni rituali, poput molitve ili sieste, oslobađaju ih od (kroničnog) stresa i poništavaju njime prouzročene upale.
Ovi stogodišnjaci vitalnost duguju i snažno usađenom osjećaju životne svrhe, što prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, produljuje život i do sedam godina. Iznenađujuće, prehrana Sardinaca obiluje ugljikohidratima, ali u obliku cjelovitih žitarica i domaćeg kruha od kiselog tijesta, te povrćem i grahoricama (famozni minestrone), dok Ikarijci tvrde da dugovječnost duguju biljnim čajevima i čaši domaćeg vina. Ako se stari uz smijeh i pjesmu u krugu obitelji ili prijatelja, puhanje u 100 svjećica na torti čini se izglednije nego što zvuči.