Sigmund Freud ostavio je dubok trag na modernu psihologiju i razumijevanje ljudskog ponašanja. Njegovi radovi na temi nesvjesnog, unutarnjih konflikata i dinamike ljudske psihe pomogli su oblikovati način na koji promatramo međuljudske odnose i osobne granice. Njegova učenja o društvenim normama, obrambenim mehanizmima i kontroli impulsa mogu pružiti dragocjene uvide o važnosti diskrecije kao ljudske kvalitete.
Diskrecija podrazumijeva kontrolu nad vlastitim impulsima te svijest o društvenim normama i očekivanjima. Diskretna osoba zna kako se ponašati u različitim društvenim situacijama, kako reagirati na osjetljive teme te, što je najvažnije, kada zadržati određene informacije za sebe. Diskrecija se stoga često povezuje s mudrošću, samokontrolom i empatijom.
Iznimno je cijenjena kvaliteta jer pokazuje sposobnost osobe da poštuje privatnost drugih i da se s odgovornošću nosi s informacijama koje im se povjeravaju. Ljudi koji prakticiraju diskreciju stvaraju povjerenje u svojim međuljudskim odnosima, jer su prepoznati kao osobe koje neće olako razotkrivati povjerljive informacije ili djelovati nepromišljeno u osjetljivim situacijama. Također pokazuje samosvijest i emocionalnu zrelost jer zahtijeva suzdržanost i razmišljanje prije djelovanja.
Freudov rad na teoriji psihoanalize naglašava da su naši postupci često rezultat interakcije svjesnog i nesvjesnog uma. Obrambeni mehanizmi, poput potiskivanja i sublimacije, pomažu pojedincu kontrolirati impulse i ne pokazuje ih u svakodnevnom životu. Freud je vjerovao da nesvjesni impulsi, ako nisu kontrolirani, mogu izazvati neprikladno ponašanje. Diskrecija bi se stoga, u ovom kontekstu, mogla smatrati jednim oblikom zdravog upravljanja nesvjesnim impulsima.
Primjerice, kroz koncept superega, koji predstavlja unutarnji glas savjesti, Freud je naglasio važnost moralnih vrijednosti i društvenih normi u kontroli ponašanja. Diskretna osoba, prema ovom tumačenju, uspješno balansira između impulzivnih želja (id) i društvenih očekivanja (superego). Ova sposobnost regulacije i kontrole ponašanja ključno je obilježje diskrecije. Superego nas usmjerava prema promišljenom i odgovornom ponašanju, pomažući nam da izbjegnemo nepromišljene reakcije koje bi mogle naštetiti nama ili drugima.
Diskrecija ne samo da štiti druge, već ima i pozitivan utjecaj na samu osobu koja ju prakticira. Freud bi istaknuo da diskretno ponašanje pridonosi jačanju osjećaja samokontrole i osobnog integriteta. Osobe koje uspijevaju održati diskreciju u osjetljivim situacijama često osjećaju unutarnje zadovoljstvo i sigurnost jer su postupile mudro i odgovorno. Također, kroz izgradnju povjerenja u međuljudskim odnosima, diskretne osobe često imaju čvršće i dugotrajnije veze.