Koliko ste puta poželjeli provesti večer uz dobar roman, ali je ta želja ostala samo – želja? Možda ste u pokušaju opravdanja tog postupka pomislili da zaista nemate vremena, ali ste svejedno proveli minute i minute besciljno lutajući društvenim mrežama? Ako se često zateknete u ovakvim ili sličnim situacijama, znajte da, nažalost, nikako niste sami.
Naime, Eurostat je objavio pomalo zastrašujuće, ali ne i iznenađujuće podatke – kultura čitanja u Hrvatskoj sve je niža, što nas svrstava gotovo na samo dno europske ljestvice zemalja u kojima se ipak njeguje ta navika. Iako se u Hrvatskoj ne provode sveobuhvatna istraživanja, kao ni smjernice koje bi sustavno odgovorile na ovaj negativan trend, određene inicijative ipak postoje.
Primjerice, manifestacijama kao što je Noć knjige i povremenim kampanjama koje promovira Ministarstvo kulture i medija nastoji se skrenuti pozornost na važnost čitanja. No bez dubljeg i ustrajnijeg angažmana te konkretnih strategija čini se da će ti napori ostati nedovoljni za zaokret u kulturnim navikama građana.
Tako je samo 38 posto ispitanika izjavilo da su pročitali barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, dok je taj postotak godinu prije bio nešto optimističniji i iznosio je 40 posto. Pad u čitalačkim navikama prati i nizak broj onih koji kupuju knjige, što dodatno naglašava izazove s kojima se suočavamo u promociji kulture čitanja. Zanimljivo je da žene i dalje prednjače u čitanju u usporedbi s muškarcima, a taj trend ne poznaje granice – zabilježen je u Hrvatskoj, ali i diljem Europe.
S obzirom na posebno privlačne i sveprisutne digitalne sadržaje, kao i opći nedostatak vremena u ovom užurbanom svijetu, postavlja se pitanje: isplati li se uopće boriti protiv negativnih rezultata?
Školski sustav i dalje važnost pridaje obveznim lektirnim naslovima, čime nastoji kod mladih u formalnom obrazovanju razviti svijest o važnosti čitanja. Ipak, unatoč godinama provedenim u obrazovnom okruženju, čini se da ta obveza rijetko prelazi u trajnu praksu većeg dijela populacije. Kako to da se u većoj mjeri ne zaljubljujemo u čitanje i kada smo to zapravo prestali raditi?
Na sreću, psihologija nudi mnogo korisnih tehnika koje mogu pomoći u tome da čitanje (ponovno) postane dio naše svakodnevice i pretvori se u naviku koju s lakoćom i radošću njegujemo. Uzimajući u obzir nadolazeći kraj godine, kada se mnogi od nas refleksivno osvrću na vlastitu svakodnevicu i razmatraju kako uspješnije koračati u budućnosti, određene metode mogu biti vrijedan saveznik.
Dosljednim koracima i psihološkim strategijama otvorit ćemo vrata razvijanju navike čitanja bez osjećaja pritiska, nego uz pozitivan doživljaj postignuća koji nas motivira iz dana u dan.
1. Intencionalno čitanje ili čitanje s namjerom
Kako bi čitanje postalo navika s dubljim značenjem, korisno je pristupiti mu s jasnom svrhom i željom za stvaranjem dodatne vrijednosti. Povezivanje čitanja s konkretnom dobrobiti može biti posebno važno onima koji tek razvijaju ovu naviku pa možda još nisu osjetili pozitivne učinke koje im čitanje može donijeti.
Za osobe kojima su dobrobiti čitanja maglovite, postavljanje pitanja poput: “Što mogu dobiti čitanjem ove knjige?“ ili “Kako će mi ovo znanje unaprijediti život?“, može poslužiti kao motivacija i potaknuti istinsko uživanje u otkrivanju novih stranica.
2. Postavljanje jasnih ciljeva s pomoću SMART tehnike
SMART ciljevi su specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski ograničeni, što znači da su jasno definirani i dostižni. Ova tehnika omogućuje pretvaranje apstraktnih zamisli u konkretnu praksu.
Umjesto da si postavite cilj da ćete “više čitati“, korisno je precizno ga definirati, primjerice: “pročitat ću jednu knjigu mjesečno“, “čitat ću 50 stranica tjedno“ ili “svake subote navečer provest ću 30 minuta uz novi roman“. Ključno je postaviti realne ciljeve kako biste izbjegli nezadovoljstvo i zadržali motivaciju za njegovanje ove vrijedne navike.
3. Tehnika Stacking Habits – povezivanje čitanja s postojećim navikama
Američki autor James Clear, najpoznatiji po knjizi “Atomic Habits”, popularizirao je tehniku Stacking Habits u kojoj se naglašava važnost povezivanja postojećih navika s onima koje tek želimo razviti. Ova tehnika pomaže nam razviti nove navike tako da ih uskladimo s aktivnostima koje već redovito obavljamo.
Primjerice, ako svako jutro pijete kavu prije odlaska na posao, možete si postaviti zadatak da pritom pročitate tri stranice knjige. Ključ je u tomu da zadatak bude precizan, kao što preporučuje i tehnika SMART ciljeva. Tako čitanje postaje dio svakodnevice, odnosno usputni zadatak koji će postupno prerasti u čvrstu naviku bez osjećaja dodatnog pritiska.