Prve promjene na tijelu osjećamo u pubertetskoj dobi. Tada su one konfuzne, jasno vidljive i događaju se gotovo istovremeno te suviše brzo. Mnogi se upoznaju s osjećajem srama te se počinju fizički zatvarati ne znajući nužno kako i s kime komunicirati što doživljavaju. Živimo u društvu koje je, usprkos vremenu, ostalo zatvoreno po pitanju razgovora na temu fizionomije pa ne čudi kako je ženama i dalje, u poznijoj dobi neobično otvarati te teme i dijeliti vlastita iskustva.
Takva situacija dovodi do načina na koje sagledavamo vlastita tijela i kako se u njima osjećamo. Istraživanja su pokazala kako prosječna žena svoje tjelesne „mane“ počinje prihvaćati u dobi od 34 godine. Što bi značilo kako veliki period koji nam nudi slobodu i istraživanje mogućnosti života, provodimo sumnjajući u sebe i kritizirajući se. Zašto to činimo i koliko nam to šteti, tema je na koju ćemo se kasnije osvrnuti, no ovog puta želimo istaknuti promjene koje su neminovne i koje se, tijekom različitih perioda života, događaju svakoj od nas.
OBLIK TIJELA
Osnovna primjetna promjena s godinama jest povećanje tjelesne masti. Mišićna masa se smanjuje, a tijelo se zbog toga osjeća nedostatak snage. I dok muškarci tjelesnu masnoću prestaju dobivati nakon 55. godine života, zbog smanjenja testosterona u tijelu, žene su do 65. godine sklone debljanju. Do toga dolazi zbog usporavanja metabolizma. Tijekom perioda menopauze višak tjelesne težine premješta se s bokova i bedra u područje trupa.
Istraživanja ukazuju kako su nakupljanja masnoće u trbušnom području povezana s povećanim upalama, a mogu biti i indikacija bolesti srca.
Ne zaboravimo naravno i na trudnoću. Činjenica kako se sve više žena odlučuje na djecu u tridesetima također doprinosi promjenama na tijelu jer ono više nema jednake sposobnosti obnove kao u dvadestima, a gubitak dobivenih kilograma tijekom tog perioda postaje teže ostvariv.
Kako razina estrogena pada tijekom menopauze, dojke postaju manje pune i elastične, što rezultira "opuštanjem". Rizik od raka dojke također raste s godinama, a šanse za oboljenje od njega su 1 u 8. Stoga je nužno održavati brigu o samopregledu te koristiti pozive liječnika za kontrolu poput ultrazvuka i mamografije. O tome smo nedavno razgovarali i s Ivanom Kalogjerom iz udruge Nismo same, koja se trudi ženama ukazati na važnost brige o grudima kako bi se spriječila pojava raka dojke.
ISPADANJE KOSE
Kosa se mijenja i slabi protekom godina. Mnoge žene već u tridesetima osjećaju povećanje gubitka kose koja se može gubiti i u grumenovima. Kosa mijenja teksturu, a nedostatak hormona koji utječu na njezin rast vidno može narušiti njezinu gustoću i kvalitetu.
Normalno je izgubiti između 50 i 100 dlaka dnevno jer se tijelo kontinuirano obnavlja novom kosom i otpušta staru. Ova stopa ostaje stabilna tijekom života, iako se rast kose smanjuje. Posebno, u današnje doba na promjene koje uočavate utječu i molekule stresa, poput kortizola, koje mogu ošteti folikule dlake.
Sijeda kosa pak, posljedica je smanjenog broja stanica melanocita koje proizvode i manje melanina koji producira pigment. I dok su sijede vlasi nezaobilazan oblik starenja, na kvalitetu kose možemo utjecati. Često je povezena i sa pravilnom prehranom, a ne samo preparatima koje koristimo. Oni svakako mogu pridonijeti zdravijem izgledu kose, ali ne treba umanjiti važnost floskule kako ljepota dolazi iznutra. U ovom slučaju, kao upozorenje kako neke stvari treba promijeniti kako biste pomogli tijelu dok i samo prolazi kroz različite procese.
REPRODUKTIVNE PROMJENE
Tema o kojoj se vrlo malo otvoreno razgovara, a koja je ključna za žensko zdravlje. Jedna od rjeđih kojih se dotičemo je inkontinencija. Otprilike 10% ljudi, starijih od 65 godina ima poteškoće sa zadržavanjem mokraće. Suha vaginalna tkiva tijekom menopauze pridonose nelagodi tijekom spolnog odnosa i povećavaju rizik od infekcije mokraćnog sustava.
Promjene koje se javljaju tijekom menopauze često uzrokuju da se neke žene osjećaju manje mladima, ljepšima i seksualno privlačnima. No reproduktivno zdravlje ovisi i o snažnim mišićima i ligamentima koji podržavaju zdjelično dno. Porod, histerektomije i menopauza mogu uzrokovati prolaps zdjeličnih organa (organizmi zdjelice izlaze iz mjesta) i inkontinenciju mokraće, a kako biste umanjili ove simptome, od velike su pomoći Kegelove vježbe.
PROMJENE KOŽE
Naravno, bore su svima prve na listi i sasvim su normalna pojava, a posljedice su smanjenja kolagenskih vlakana u dubljem sloju kože te postaju sve izraženije nakon 50. godine života.
No, susrećemo se i s još nekoliko simptoma na koje se potrebno naviknuti. Jedan od njih je i postepeno stanjivanje usnica, također zbog smanjenja kolagena te gustoće kostiju, a koji podržavaju izgled punih usana, kao i razgradnje masnih jastučića u licima.
Genetika i hormonalne promjene također utječu na pigmentaciju kože. A, kroz godine, koža može akumulirati oštećenja uzrokovana raznim faktorima poput slobodnih radikala, zagađenja, i drugih vanjskih utjecaja. Ova oštećenja mogu utjecati na normalnu funkciju melanocita, stanica koje proizvode melanin, što može dovesti do pojave pigmentacija. Stoga, ovisno o tipu kože, možete očekivati pojavu pjega koje ranije niste vidjeli.
Gubitkom elastičnosti kože, mijenja se i izgled područja oko trbuha, a na tijelu se, pogotovo u tom području i na stražnjici pojavljuju strije. Isto vrijedi i za područje ruku, koje se često, neovisno o vježbanju opušta i počinje „visiti“. U tom predijelu teško je mnogo toga učiniti jer je riječ o kombinaciji fizike i hormona. Slično se mnogima događa i s kožom na leđima. Jednostavno, dijelovi tijela postaju opušteniji. Nemoguće je vratiti fizički sat na dvadesete, a nije niti potrebno.
Ove pojave odraz su života. Nitko ih nije lišen. Dok na neke ne možemo djelovati, druge se mogu usporiti, a moguće su preventivne mjere kako do nekih fizičkih problema uopće ne bi došlo. Briga o sebi i vlastitom tijelu je dužnost. A, počinje razgovorom i otklanjanjem srama.