Treću godinu zaredom National Geographic Hrvatska i tvrtka Adria Media Zagreb organiziraju projekt Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje kako bi potaknuli zanimanje ljudi za učenje i sudjelovanje u održivom razvoju te istaknuli važne iskorake u tom smjeru pojedinaca, institucija i organizacija.

Nakon što su pristigle brojne prijave u tijeku je izbor ovogodišnjih finalista čija će imena biti objavljena 15. prosinca, a mi smo se tim povodom susreli s nekim od prošlogodišnjih dobitnika nagrade Žuti okvir kako bismo provjerili čime se trenutno bave.

Na Interliberu smo razgovarali s Matejom-Anđelinom Kramar, predsjednicom udruge 'Zasadi stablo, ne budi panj!', Ivanom Novoselom, programskim direktorom Kuće ljudskih prava, te Goranom Piškorom, potpredsjednikom ronilačkog kluba Roniti se mora. Osim što smo ih zamolili da nam ukratko ispričaju čime se bave i na koji način sudjeluju u održivom razvoju, njih troje sudjelovalo je na okruglom stolu Održiva Hrvatska u žutom okviru koji je moderirao glavni urednik National Geographica Hrvoje Prćić.

Hrvoje Prćić, glavni urednik magazina National Geographic Hrvatska
National Geographic Hrvoje Prćić, glavni urednik magazina National Geographic Hrvatska

Udruga ‘Zasadi stablo, ne budi panj!’ provodi uspješnu kampanju sadnje drveća u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući kojoj je više od 20.000 raznovrsnih sudionika diljem Hrvatske zasadilo 60.000 stabala u tri dana 2019. godine. Unatoč koronavirusu, akcija je održana i prošle godine, a ovogodišnja akcija je upravo u tijeku.

Predsjednica udruge, Mateja-Anđelina Kramar, otkrila nam je da je ona osobno pokrenula građansku inicijativu 2019., te da se ideja brzo proširila društvenim mrežama te da su se pridružile brojne skupine ljudi. Nakon toga je osnovana udruga koja u suradnji s institucijama i građanima na lokalnoj razini organizira sadnju stabala.

‘Nakon kampanje Zasadi drvo ne budi panj pokrenuli smo još dva projekta: Zelene recenzije za gradove, općine i županije gdje se građani napokon mogu izjasniti po pitanju raznih okolišnih tema, te program Stablu prijatelj koji je također namijenjen za gradove općine i županije kako bismo utjecali na samoupravu i politiku kako bi se donosile razne odluke. To je jedini način da stvaramo promjene rigorozno, efikasno i održivo’, ispričala nam je ona.

Kuća ljudskih prava mreža je organizacija civilnog društva koju je 2008. godine osnovalo šest organizacija civilnog društva (B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Udruga za promicanje istih mogućnosti i Svitanje - Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja) s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

‘Bavimo se time da ljudska prava kao garancija dobrog života budu prisutna u svim odlukama institucija. Dakle, kad se donose zakoni i druge odluke da one budu bazirane na principima ljudskih prava. Konkretno da neke odluke ne diskriminiraju jedne građane u odnosu na druge ni po kakvoj osnovi. Mi kao građani koji su okupljeni u Kući ljudskih prava nastojimo našu državu držati odgovornom za ono što se obvezala da će omogućiti ljudima koji u Hrvatskoj žive. Primjerice pravo na okupljanje, ostvarivanje socioekonomskih prava poput obiteljske mirovine, pravo na pristupa obrazovanju…’, pojasnio nam je programski direktor Ivan Novosel.

Ivan Novosel, programski direktor Kuća ljudskih prava
National Geographic Ivan Novosel, programski direktor Kuća ljudskih prava

Objasnio nam je da svoj utjecaj najviše ostvaruju istraživačkim radom.

‘Nastojimo istražiti, dokumentirati i dokazati u kakvim se situacijama nalaze određene skupine naših sugrađana za koje pretpostavljamo da su na primjer u lošijem socioekonomskom stanju. Te podatke nastojimo iskoristiti kao argument pred državom da je potrebno usvojiti određene politike ili osigurati dodatna sredstva da bi se situacija za te ljude promijenila’, rekao je.

Ronilački klub Roniti se mora nagradu Žuti okvir osvojio je za ekološki projekt Think Green kojim vodi sustavnu brigu o čistoći jezera i mora, vadi bačeni otpad s dna, popularizira ekološki pristup prirodi, promovira zaštitu voda i educira mlade već više od 15 godina.

‘Klub je osnovan 2011., a već od osnutka krenuli smo s projektom Think Green. Primijetili smo da je na mnogim atraktivnim lokacijama dosta smeća i došli smo na ideju da to očistimo. Krenuli smo s čišćenjem i to je evoluiralo do ovog projekta. Sad nas već zovu jedinice lokalne samouprave koji vide što radimo kako bismo i kod njih proveli akciju čišćenja', ispričao nam je potpredsjednik kluba Goran Piškor. Dodao je i da im se svi zainteresirani mogu pridružiti bez obzira na to žele li sudjelovati u ovom projektu ili samo naučiti roniti.

Klub je pokrenuo još dva projekta, Plavo srce za SOS Dječje selo gdje obučavaju djecu za zanimanje ronioca i natjecanje u podvodnoj fotografiji.

'To je zanimanje koje je u Hrvatskoj sve više traženo zbog razvoja ronilačkog turizma pa im time želimo pružiti priliku da se zaposle i da ne moraju odlaziti u Irsku ili Njemačku. Osim toga imamo i Underwater Photo Maraton koji je inače online natjecanje, a 2019. u Puntu na otoku Krku i na Rabu, bilo je 86 natjecatelja iz sedam zemalja, a kad se gledaju europska i svjetska prvenstva, to je najveće natjecanje takvog tipa. Covid nas je posljednje dvije godine u tome spriječio, no nadamo se da ćemo ga ove godine uspjeti ponoviti', ispričao nam je.

Održiva Hrvatska u Žutom Okviru- Ivan Novosel, Mateja - Anđelina Kramar, Goran piškor i Hrvoje Prćić
National Geographic Održiva Hrvatska u Žutom Okviru- Ivan Novosel, Mateja - Anđelina Kramar, Goran piškor i Hrvoje Prćić

Tijekom okruglog stola svi su sudionici opširnije objasnili svoje ciljeve i motive.

Ivan Novosel je tako objasnio da su upravo ljudska prava temelj za održivi razvoj i ostvarenje svih ciljeva koje on podrazumijeva.

Ljudska prava su esencijalna za svaki od ovih ciljeva, bilo da se radi o dostupnosti obrazovanja, postizanju ravnopravnosti, zaštiti okoliša, postizanju klimatske neutralnosti... Ona nam služe kao putokaz, ali instrument kojim to trebamo postići', ističe on.

'Mi ne želimo samo pustiti institucije da rade svoj posao, mi ih želimo držati odgovornima za ono što je njihov posao i da ih tjeramo da rade ono za što ih mi kao porezni obveznici plaćamo. Daleko od toga da su savršene, ali one nam trebaju. To je trenutno najbolji oblik društveno-državnog uređenja koji imamo. U Hrvatskoj smo sad u situaciji u kojoj naše institucije nisu responzivne na stvarne potrebe građana i na ideje građana, te nemaju kapaciteta ostvariti te ideje. Nama trebaju institucije koje slušaju potrebe ljudi na terenu, koje imaju kapacitet i viziju kako stvari učiniti boljima.

Da su nam potrebne institucije koje slušaju građane složila se i Mateja-Anđelina Kramar.

'Mislim da je u Hrvatskoj postoji dosta velika svijest o klimatskim promjenama među građanima, ali nedostaje koncept suradnje između regionalnih i lokalnih samouprava i građana', rekla je ona. U tom se kontekstu osvrnula i na projekt Stablu prijatelj koji se odnosi na sadnju stabala na državnim površinama i na urbanim površinama.

'Program Stablu prijatelj isključivo je namijenjen za gradove, općine, županije upravo zato da se potakne suradnja i da slušaju nas kao posrednike između građana i onih koji imaju utjecaja na to, dakle političare i donositelje odluka. Kroz taj projekt im dajemo priliku kroz razne ciljeve i kriterije koje smo raspisali prema potrebama zajednice mogu dokazati da su zaista 'stablu prijatelji', ispričala je.

Smatra da je što se tiče stanja hrvatskim šumama problematično što se ne mijenja pristup gospodarenju šumama.

'Šumarska struka u hrvatskoj redovito govori da šumama već 250 godina šumama gospodari na tradicionalan način i ja smatram da je upravo u tome problem jer se 250 godina nismo maknuli s mjesta i preuzeli možda neki model kakav se koristi u inozemstvu i koji je možda povoljniji za bioraznolikost', rekla je.

Održiva Hrvatska u Žutom okviru uz novi broj magazina National Geographic Hrvatska
National Geographic Održiva Hrvatska u Žutom okviru uz novi broj magazina National Geographic Hrvatska

O održivosti mora i podmorja govorio je Goran Piškor, te je tako otkrio da su ronioci ove godine tijekom akcije čišćenja koju su ove godine proveli kod otoka Visa, iz mora izvadili 15 tona smeća. Ove godine su također kod Lastova izvadili šest tona smeća. Ipak, povratak na ranije očišćena mjesta ih i razveseli kad vide koliko se mjesto promijenilo na bolje.

'Nakon dvije tri godine već se vidi da se morska flora i fauna počela obnavljati na mjestima gdje to nije bilo moguće zbog raznog otpada. Napredak je vidljiv i nakon malih akcija, mi se trudimo da bude sve veći', rekao je Piškor.

Upozorio je na problem mikroplastike koja se može pokazati osobito opasnom za morske organizme koji mogu progutati sitne dijelove.

Neizbježno pitanje koje se postavilo kad je riječ o ljudskim pravima bilo je i cijepljenje, te je Ivan Novosel objašnjavao kako je odluka o cijepljenju povezana s ljudskim pravima.

Govorio je o tome kako država ima obvezu zaštiti svoje građane, ali nema pravo cijepljenje staviti kao obavezno, no kad postoje dva konfliktna prava (primjerice za zdravstvene radnike koji su u kontaktu s pacijentima) mora se donijeti odluka koje je pravo važnije. Također je napomenuo da je ovdje riječ o novoj situaciji s novom bolešću, te se odluka ne može donijeti preko noći.

'Od početka ove pandemije imamo situaciju nisu donošene tamo gdje su trebale biti donošene, a to je Hrvatski Sabor. Do tih je odluka o ograničavanju ljudskih sloboda trebalo doći jer pandemija nije normalno stanje i tu su opasnosti izvrgnuti i društvo i pojedinci. Odluke koje je donosio stožer bile su često netransparentne, nisu bile obrazložene i na vrijeme najavljene. Provedba tih odluka i dalje varira ovisno o političkoj situaciji. To nisu dobre poruke koje se šalju', smatra on.

Mateja-Anđelina Kramar govorila je i o urbanom zelenilu za kojeg smatra da ga kod nas ima premalo.

'Hrvatska nije u deficitu sa šumama samo s njima loše gospodari. Što se tiče urbanog zelenila, tu smo u gadnom deficitu', rekla je i dodala da bismo u Hrvatskoj trebali poslušati stručnjake, te da su udruge spremne provoditi strategije koje su se pokazale uspješnima, no da to ne mogu bez podrške institucija.

Na kraju su sva tri gosta zamoljena da podijele svoja predviđanja budućnosti i svi su se složili da to ovisi o mnogo faktora, no svi su odlučili donijeti optimističan zaključak. Piškor je ukazao na važnost malih promjena kojima svatko od nas može pridonijeti, Kramar smatra da ključ bolje budućnosti leži u edukaciji ljudi jer postoji volja za promjenama, dok je Novosel ponovo naglasio važnost toga da institucije slušaju svoje građane kako bi oni bili sretniji i ostvareniji, te samim tim imali želju pomoći drugima.