U Hrvatskoj, kako navode Prijatelji životinja, nema jasne regulative prodaje i držanja životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš. Zakonske odredbe mogu zabraniti držanje nekih vrsta životinja (Negativna lista) ili dopustiti držanje samo nekih vrsta (Pozitivna lista). Pozitivna lista poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša, pojašnjavaju u udruzi.
Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit, smatraju u udruzi. To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja, navode.
Pozitivnu listu su sastavili stručnjaci nizozemskog Sveučilišta Wageningen, u suradnji s tamošnjim Centrom za spašavanje egzotičnih životinja AAP i organizacijom Eurogroup for Animals, kako bi osigurali dobrobit životinja te zaštitu zdravlja i okoliša. U Belgiji Pozitivna lista za sisavce na snazi je od 2009. godine, u Nizozemskoj od početka 2015. godine, a u pripremi su i Pozitivne liste za ribe, ptice i gmazove. Uvođenje Pozitivne liste trenutačno razmatraju i Litva, Grčka i Finska.
„Posljednjih godina u EU-u uočen je zabrinjavajući trend porasta popularnosti egzotičnih životinja, što često ovisi o modi - animirani film ''Ninja kornjače''’ doveo je do povećane prodaje kornjača, a ''Potraga za Nemom'' do tropskih riba klaunova. U Europi se godišnje proda oko četiri milijuna ptica, 640 tisuća gmazova, 40 tisuća primata i 350 milijuna tropskih riba, od kojih je većina ulovljena u divljini. No, čak i kada su egzotične vrste uzgojene u zatočeništvu i prodaju se legalno, one su po prirodi divlje i nisu prikladne za kućne životinje“, navode Prijatelji životinja.
Najavljuju da bi u Hrvatskoj tek ove godine trebao stupiti na snagu Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine za prodaju kućnih ljubimaca, veleprodaje i prodajne izložbe. S obzirom na to da pet shopovi niču na sve strane, a uzgajivači masovno proizvode životinje za prodaju, dok se istodobno one u skloništima ubijaju, donošenje ovoga pravilnika itekako je važno i nužno, naglašavaju. Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš, pojašnjavaju.
Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Na primjer, puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir ugrožavaju izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12 tisuća, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u EU-u godišnje se potroši oko 12 milijarda eura. Neke životinje dugo žive – iguane na primjer 20 godina, zmije 30 godina, a kornjače i papige čak i 50 godina. Vodozemci i gmazovi trebaju složene životne uvjete i određenu temperaturu i vlagu. Neke vrste zahtijevaju mnogo kretanja. Tim životinjama gotovo je nemoguće osigurati dugogodišnju dobru skrb. Usto, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode.