Nutricionistica o hrani za blagdane: Nije važno što jedemo između Božića i Nove godine - već između Nove godine i Božića

O tome kako blagdani ne određuju naše zdravlje i kako se ravnoteža gradi malim, svakodnevnim izborima tijekom cijele godine - pa čak i ako se tijekom Božića i Nove godine malo više prepustimo - piše Sensina kolumnistica i nutricionistica Katarina Lijović.
Foto: Shutterstock

Blagdani su vrijeme okupljanja, radosti, topline i hrane koja budi uspomene. Mirisi kolača, svečani ručkovi, druženja uz čašu vina - sve je to dio tradicije i užitka. I upravo zato, u tom razdoblju često se javlja osjećaj krivnje: 'Pretjerala sam.', 'Sad ću se udebljati.', 'Od Nove godine krećem ispočetka.'

No istina je mnogo jednostavnija - ne određuje nas ono što pojedemo između Božića i Nove godine, već ono što jedemo između Nove godine i Božića. Drugim riječima, zdravlje se ne gradi u nekoliko dana, nego kroz navike koje ponavljamo tijekom cijele godine.

Zdravlje nije savršenstvo, nego ravnoteža

U funkcionalnom pristupu prehrani ne postoji koncept “zabranjene hrane”. Postoji samo kontekst. Ako većinu godine jedemo uravnoteženo, krećemo se, spavamo dovoljno i brinemo o sebi - nekoliko blagdanskih obroka neće imati nikakav negativan utjecaj.

Problem ne nastaje zbog kolača ili blagdanske večere, već kada:

  • jedemo bez osjećaja sitosti

  • jedemo iz stresa, a ne iz užitka

  • zanemarimo povrće, vodu i kretanje

  • alkohol i kava zamijene obroke i hidrataciju

  • nekoliko dana pretvorimo u tjedne nekontroliranog prejedanja

Zato je ključna riječ - ravnoteža.

Kako uživati u blagdanima, a ostati u balansu

  1. Ne preskačite obroke

Preskakanje obroka kako biste 'uštedjeli kalorije' često dovodi do prejedanja kasnije. Redoviti obroci stabiliziraju šećer u krvi i smanjuju želju za pretjerivanjem.

  1. Neka tanjur bude šaren

Uz blagdanske delicije, dodajte:

  • povrće (salate, kuhano povrće, juhe)

  • proteine (riba, jaja, meso, mahunarke)

  • zdrave masnoće (maslinovo ulje, orašasti plodovi)

            Na taj način stabilizirate probavu i osjećaj sitosti.

  1. Uživajte u slasticma svjesno

Ne morate reći “ne” kolačima. Ali birajte one u kojima zaista uživate, jedite polako i bez krivnje. Jedan kolač s užitkom bolji je od pet pojedenih iz nervoze. I ako već pretjerate u količini, nemojte imati grižnju savjesti i nemojte se stresirati, taj stres će učiniti veću štetu. Osvijestite svoje postupke, kako ste se osjećali u tom prejedanju i idući put svjesno izaberite drugačije.

  1. Ne zaboravite na vodu

Tijekom blagdana često pijemo premalo vode, a više kave i alkohola.
Ciljajte na:

  • čašu vode prije obroka

  • biljne čajeve

  • veću količinu vode između alkoholnih pića

            Hidratacija pomaže probavi, smanjuje nadutost i umor.

  1. Alkohol s mjerom

Alkohol opterećuje jetru, dehidrira i remeti san. Ako već pijete, pijte polako, uz  hranu i uz čašu vode između pića.

Što je zapravo zdrava prehrana?

Zdrava prehrana nije dijeta. Zdrava prehrana je uravnotežena prehrana koja uključuje dobro balansirane obroke koji se sastoje od proteina, masti, ugljikohidrata i vlakana. Ugljikohidtrati su glavniizvor energije za tijelo i mozak. Kroz medije su ugljikohidrati dobili lošu reputaciju te ih mnogi izbjegavaju, no oni su neophodni za naše svakodnevno funkcioniranje i energiju. Naravno, valja pripaziti na izvore ugljikohidrata. Birajte cjelovite namirnice, one koji su  ujedno bogate vlaknima i mikronutrijentima (vitaminima i mineralima) poput povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki i orašastih plodova. Vlakna su posebno važna, a većina ljudi ne unosi dovoljna vlakana (trebalo bi konzumirati 25-30g vlakana dnevno). Vlakna stabiliziraju šećer u krvi i hrane naš crijevni mikrobiom u kojem leži 80% našeg imuniteta. Masti su neophodne za hormone, imunitet i zdravlje mozga. Ujedno su neophodne za apsorpciju vitamina A, D, E i K. Fokus stavite na plavu (masnu) ribu, maslinovo ulje, avocado, kokosovo ulje, lanene sjemnke, laneno ulje, orašaste plodove. Proteini su gradivni materijal tijela. Sudjeluju u izgradnji mišića, prozivodnji enzima i hormona, obnovi crijevne ovojnice koja je mnogima narušena od konstantnog stresa i upalnih procesa u tijelu. Izvrsi izvori proteina su meso, riba, jaja, mahunarke te fermentirani mliječni proizvodi. Zdrava prehrana je ujedno i odnos prema hrani koji uključuje:

  • raznolikost

  • umjerenost

  • sezonalnost

  • slušanje vlastitog tijela

  • dosljednost, a ne savršenstvo

Upravo ta dosljednost - svakodnevni mali izbori - čine razliku.

Imunitet se gradi cijele godine

Blagdani nas često podsjete koliko je imunitet važan, ali on se ne jača u tjedan dana.
Na njega utječu:

  • kvaliteta sna

  • razina stresa

  • prehrana bogata nutrijentima

  • zdravlje crijeva

  • kretanje

  • emocionalna ravnoteža

Ako se tijekom godine brinemo o sebi, tijelo će nam to vratiti otpornošću i energijom -čak i u razdobljima kada malo više uživamo.

Misli za kraj…

Blagdani nisu vrijeme za kaznu, restrikcije ili grižnju savjesti. Oni su podsjetnik da uživanje i zdravlje mogu ići zajedno. Zato se opustite, uživajte u hrani, ljudima i trenucima, ali se nakon blagdana jednostavno vratite svojim zdravim navikama.

Jer zdravlje se ne gradi u nekoliko dana, nego u svim onim malim izborima koje činimo tijekom cijele godine.

Više o autorici pronađite na: functionalnutritionstation.com