Štitnjača je mala žlijezda u obliku leptira smještena na prednjem dijelu vrata s velikim utjecajem na cijeli organizam. Razlog zašto je cijeli mjesec posvećen ovoj maloj žlijezdi je taj što je disfunkcija štitnjače vrlo česta. Zapravo, 1 od 8 žena će razviti poremećaj štitnjače tijekom života, dok do 60% tih žena nije svjesno svog stanja. Nedijagnosticirano i neliječeno stanje štitnjače dovodi osobu u rizik od drugih zdravstvenih stanja poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i neplodnosti. Razlog leži u tome što štitnjača ne upravlja samo metabolizmom, već utječe na energiju, raspoloženje, probavu, tjelesnu temperaturu, menstrualni ciklus, plodnost, zdravlje kože i kose, pa čak i na to kako se nosimo sa stresom. U mjesecu svjesnosti o štitnjači važno je reći jednu stvar vrlo jasno - problemi sa štitnjačom ne nastaju preko noći - i rijetko su izolirani problem same žlijezde.
Hipotireoza (nedovoljna proizvodnja hormona štitnjače) i hipertireoza (prekomjerna proizvodnja hormona štitnjače) utjecat će na različite sustave i organe u našem tijelu. Stoga je održavanje ravnoteže ovih hormona ključno za optimalan metabolizam i metaboličke procese. Na primjer, hipotireoza usporava sve, a osoba može patiti od zatvora, umora, problema s pamćenjem, magle u mozgu, probavnih smetnji, problema sa zdravljem crijeva, stalnog osjećaja hladnoće, debljanja, neredovitih menstrualnih ciklusa, gubitka kose, “usporenog” rada jetre, gubitka mineralne gustoće kostiju i promjena raspoloženja. S druge strane, hipertireoza ubrzava metabolizam tijela, a osoba može biti pogođena gubitkom težine, ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca, drhtanjem ruku, pretjeranim znojenjem, povećanom osjetljivošću na toplinu, proljevom, nesanicom, povećanom glađu, tjeskobom i nervozom. Važno je znati da neće svi s problemima štitnjače iskusiti ove simptome, a oni mogu biti vrlo blagi i nespecifični. Stoga može biti teško čak primijetiti, a uz to izazovno dijagnosticirati smanjenu ili preaktivnu štitnjaču. Hipotireoza je češća od hipertireoze, a kada se hipotireoza promatra kroz funkcionalnu, holističku prizmu, važno je pronaći uzrok problema sa zdravljem štitnjače. Samo liječenje simptoma bez promatranja uzroka smanjene aktivnosti štitnjače ili hipotireoze nije pristup koji će vratiti zdravlje štitnjače i poboljšati njezinu aktivnost. Prilikom pronalska uzroka problema treba razmotriti sljedeća pitanja: postoji li problem u hipofizi, hipotalamusu ili samoj štitnjači? Događa li se nešto drugo negdje drugdje u tijelu, poput neravnoteže spolnih hormona ili nadbubrežnih žlijezda, što pokreće skup simptoma koji se manifestiraju kao hipotireoza? Je li to autoimuni poremećaj? Zapravo, Hashimotov tireoiditis je autoimuna bolest koja uzrokuje 90% slučajeva hipotireoze u odraslih, najčešće žena.
Kada štitnjača “ne radi kako treba” - nije uvijek trajno
Disfunkcija štitnjače može biti:
- Prolazna
- Funkcionalna
Ili dio autoimunog procesa, poput Hashimotovog tireoiditisa
Često se događa da su hormoni “na granici normale”, ali osoba osjeća: kroničan umor unatoč dovoljnoj količini sna, bezvoljnost, depresiju, anksioznost, poteškoće s koncentracijom, kilogrami jednostavmo “ne idu dolje”, konstantnu hladnoću (pogotova za dlanove i stopala), zatvor, nadutost, te se vidno primjećuje lomljivost noktiju i opadanje kose. U tim slučajevima laboratorij možda još “ne pokazuje alarm”, ali tijelo već šalje jasne signale. Tada bi trebalo napraviti pretragu iz krvi te vidjeti hormone štitnjače te antitijela.
Štitnjača ne radi sama - uloga hipofize i cijele hormonske osi
Štitnjača je dio sofisticiranog sustava koji uključuje:
- hipotalamus
- hipofizu
- štitnjaču
Hipofiza luči TSH (tiroidni stimulirajući hormon) koji govori štitnjači koliko hormona treba proizvesti. No, stres, kronična iscrpljenost, manjak sna i nutritivni deficiti mogu poremetiti ovu komunikaciju. Drugim riječima - problem ponekad nije u štitnjači, nego u “dirigentu orkestra”. Stres može utjecati na os hipotalamus-hipofiza-štitnjača (HPT), a ta os je važna za regulaciju proizvodnje hormona štitnjače. Stres također može pogoršati uobičajene simptome povezane sa štitnjačom. Na primjer, osobe s hipotireozom mogu osjetiti pogoršani umor, maglu u mozgu i debljanje kada su pod stresom. S druge strane, oni koji pate od hipertireoze mogu postati razdražljiviji i tjeskobniji pod stresom.
Hashimoto - kada imunitet napada vlastitu štitnjaču
Hashimotov tireoiditis je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada tkivo štitnjače. No važno je razumjeti da:
Hashimoto nije bolest štitnjače, već problem leži u imunitetu
To je znak duboke imunološke i metaboličke neravnoteže
Okidači mogu uključivati:
- Kronični stres
- Propusna crijeva i disbiozu crijevnog mikrobioma
- Infekcije
- Nutritivne deficite
- Hormonalne disbalanse
- Izloženost toksinima
Zato se funkcionalni pristup ne pita samo “kako smanjiti TSH”, nego zašto je imunitet uopće reagirao na način da je krenuo u napad na štitnjaču.
Hormoni mogu pomoći - ali ne rješavaju uzrok
Hormonska terapija može biti nužna i vrlo korisna. No ona:
- Ne puni nutritivne deficite
- Ne obnavlja crijeva
- Ne smanjuje kronični stres
- Ne regulira imunološki sustav
Ako tijelo nema građevne elemente za proizvodnju i konverziju hormona, dodatni hormon često samo “gasi požar”, dok se uzrok i dalje krije u pozadini.
Za optimalan rad štitnjače ključni su:
Jod - ali individualno i s oprezom, pogotovo kos Hashimota
Selen - za konverziju T4 u T3 i zaštitu od oksidativnog stresa
Cink - važan za sintezu hormona i regulaciju imuniteta
Željezo - bez njega nema pravilne proizvodnje hormona i energije
Vitamini A, C, D, E - podržavaju imunitet, hormonalnu ravnotežu te štite organizam od oksidativnog stresa
B vitamini - posebno B12 za energiju, metabolizam i živčani sustav
Manjak ovih nutrijenata može imitirati ili pogoršati hipotireozu, čak i kada su hormoni formalno u granicama normale.
Crijeva i jetra - ključ konverzije T4 u aktivni T3
Većina hormona štitnjače proizvodi se u obliku T4 hormona (neaktivni oblik). Da bi tijelo moglo koristiti hormon, T4 se mora pretvoriti u T3 hormon (aktivni oblik). Ta se konverzija događa u jetri i u crijevima. Tijelo ne može učinkovito aktivirati hormone (bez obzira na njihovu količinu u krvi) ako postoji:
- Disbiozacrijevnogmikrobioma
- Propusna crijeva (“leaky gut”)
- Zatvor
- “Masna” (NAFLD) ili opterećena jetra
- Usporena detoksikacija
Životni stil - tihi regulator štitnjače
- Štitnjača je izuzetno osjetljiva na:
- Kroničnistres
- Nedostatak sna
- Pretjerano vježbanje
- Preskakanje obroka i hipoglikemiju
- Restriktivne dijete i kalorijski deficit
Paradoksalno, osobe koje “rade sve kako treba” često rade previše. Tijelo tada ulazi u mod preživljavanja, a štitnjača usporava kako bi sačuvala energiju. Štitnjača voli odgovarajući odmor i san. San poboljšava imunološki sustav i metaboličko zdravlje, povećava energiju i pomaže u regulaciji proizvodnje hormona štitnjače. Kronični ili akutni nedostatak sna može ometati hipotalamičko-hipofizno-štitnjačnu (HPT) os, koja kontrolira oslobađanje hormona štitnjače.
Nedovoljan san stavlja tijelo pod stres i dovodi do povišene razine kortizola, što može ometati pretvorbu smanjeno aktivnog hormona štitnjače T4 u njegov aktivni oblik, T3. Ako se borite s problemima štitnjače, higijena spavanja trebala bi biti vaš prioritet, s naglaskom na kvaliteti i količini sna. Izloženost toksinima može značajno utjecati na zdravlje štitnjače. Brojni toksini iz okoliša, zagađivači i kemikalije mogu ometati sposobnost štitnjače da pravilno funkcionira. Štitnjača je osjetljiva na određene toksine, a dugotrajna izloženost njima može dovesti do hormonske neravnoteže i oslabljene funkcije štitnjače. Različite kemikalije, poput bisfenola A (BPA), pesticida, glifosata i herbicida, djeluju kao endokrini disruptori, što znači da mogu ometati prirodne hormone u tijelu. Također, ove kemikalije mogu oštetiti pretvorbu T4 u aktivniji T3 i uzrokovati smanjenu aktivnost štitnjače. Nadalje, izloženost plijesni i teškim metalima, poput žive, olova i arsena, također može negativno utjecati na funkciju štitnjače i proizvodnju hormona. Osigurajte da je vaša okolina bez toksina. Budite svjesni svojih proizvoda za njegu kože, sredstava za čišćenje kućanstva, vode i posuđa, jer se u tim područjima može pronaći mnogo toksina.
Funkcionalni pristup: gledamo cijelu osobu, ne samo nalaz
Svaka osoba je različita, te se osobu nikako ne može gledati kao laboratorijski nalaz. Treba u obzir uzeti kako se osoba osjeća, kroz što prolazi u životu ili kroz što je prošla što je štitnjača itekako mogla “osjetiti”. A zdravlje štitnjače ne gradi se jednom tabletom, s nekoliko suplementa i laboratorijskim nalazima.
Gradi se:
- Uravnoteženom prehranom bogatom nutrijentima koji su važni za štitnjaču
- Zdravim crijevima i zdravom jetrom
- Stabilnim razinom šećera u krvi
- Reguliranim stresom
- Kvalitetnim snom
- Osjećajem sigurnosti u vlastitom tijelu
Misli za kraj…
Ako imate dijagnozu - niste sami. Ako još nemate dijagnozu, ali osjećate da nešto nije u redu, vjerujte svom tijelu. Štitnjača ne traži savršenstvo već ravnotežu, podršku i razumijevanje. Jer kada podržimo cijeli sustav, štitnjača često napravi ono što najbolje zna - počne ponovno surađivati s tijelom.
Više o autorici pronađite na: functionalnutritionstation.com