U današnjem društvu u kojem postoje nerealni standardi ljepote koji nam se dodatno nameću neprekidnim utjecajem društvenih mreža, mnogi razviju negativne osjećaje oko svojeg tijela. Taj neugodan osjećaj koji se javlja kad promatramo svoje tijelo ponekad se može razviti i u psihički poremećaj poznat pod nazivom tjelesni dismorfni poremećaj (eng. body dysmorphic disorder, BDD).
„BDD bi se najjednostavnije mogao objasniti kao pretjerana okupiranost jednim dijelom tijela za koji osoba smatra da ne valja, dok ljudi iz njezine okoline ne vide taj nedostatak“ pojašnjavaju nam iz udruge kako si? Takva pretjerana zaokupiranost određenim dijelom tijela (najčešće licem ili glavom) na kojem se isključivo percipiraju mane i nedostatci može dovesti do velike uznemirenosti zbog čega se značajno narušava kvaliteta života:
„Pokazuje se kako je BDD češći kod mladih ljudi te da često prođe i do 15 godina prije no što se osoba javi stručnjaku psihičkog zdravlja za pomoć – a što osoba kasnije potraži pomoć, to je liječenje zahtjevnije. Puno češće se ljudi okrenu nepotrebnim plastičnim operacijama.“
Budući da je riječ o problemu od kojeg, prema procjenama, pati i do 3% populacije, a za koji u Hrvatskoj ne postoji službeno mjesto za dijagnozu i tretman, udruga kako si? koja se bavi pružanjem informacija o psihološkoj pomoći te educiranjem građana o tome kako mogu unaprijediti svoje psihičko zdravlje te poboljšati kvalitetu svojeg svakodnevnog života, odlučila je pokrenuti projekt Slika o sebi – nježnost i umjetnost kojeg su podržali Zaklada SOLIDARNA i Fond za druge kroz program KRIK – kriza i kreativa.
„Umjetnost postoji praktički od kada postoji i ljudska vrsta te služi za izražavanje vlastitih misli i emocionalnih stanja. Znanstvena istraživanja pokazuju kako umjetničko izražavanje doprinosi boljitku u psihološkom i društvenom funkcioniranju osobe, pogotovo u područjima samootkrivanja i samoprihvaćanja te razvoju boljih odnosa i vlastitog identiteta unutar društva. Bavljenje umjetnosti nije rezervirano isključivo za umjetnike, već svakome može koristiti bez potrebe za stručnim procjenjivanjem i vrednovanjem uradaka“, poručuju iz udruge.
Zato u sklopu projekta pozivaju svoje pratitelje i čitatelje da zajedničkim snagama izrade bojanku za odrasle koju će svatko moći preuzeti, isprintati i bojati u trenucima kada se osjeća pod stresom.
Na njihovoj web stranici, možete pronaći i upitnike koje su preveli te koji vam mogu pomoći da provjerite koliko su izraženi vaši simptomi BDD-a.
Uz to, ako želite naučiti više o ovom psihičkom poremećaju, možete pročitati njihove edukativne tekstove, kao i poslušati njihov podcast s Karmen Sunčanom Lovrić u kojem je pričala o svojem nošenju s BDD-om.
Na kraju projekta, u planu im je i dizajnirati knjižicu sa svim napisanim tekstovima o BDD-u, tiskati je i pokloniti srednjim školama kako bi se preveniralo dugotrajno neliječenje toga stanja jer se pokazuje da su upravo adolescenti rizična skupina za razvoj ovog psihičkog poremećaja.
Podržite ih i pratite njihov rad na web stranici te društvenim mrežama!