Depresija nema nikakve veze s karakterom ili snagom volje
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pet posto čovječanstva pati od nekog oblika depresije. Depresija je tipična pojava modernog svijeta, a učestalija je u razvijenim zemljama. Ovo psihičko stanje vrlo često nailazi na nerazumijevanje i neodobravanje okoline.
Mnogo puta ćemo je i sami potiskivati jer nas svijet neprestano tjera da idemo dalje, radimo i ustrajemo, da se ne predajemo. Statistika pokazuje da su žene sklonije depresiji, ali je muškarcima puno teže priznati da su depresivni upravo zato što se depresija smatra znakom slabosti.
Međutim, depresija nema nikakve veze s karakterom ili snagom volje. Dok se osobe s bolestima srca, bubrega ili bilo kojeg fiziološkog oboljenja smatraju hrabrima u svojoj borbi s bolešću, depresija u tome nema jednak tretman. Često se prešućuje i skriva.
Ovo je psihičko stanje jače i od tuge, i od umora; dublja je i ozbiljnija od olako donesenog i često prisutnog zaključka: „nije to ništa, proći će“ ili „trgni se, pokreni se, izađi iz tog stanja“, jer to nije lako i jednostavno učiniti i nije potpuno pod našom svjesnom kontrolom.
Manifestira se kroz osjećaje, misli i tijelo
Depresija može poprimiti razne oblike i imati različit intenzitet. Ako izuzmemo klinički dijagnosticirane oblike poput teške depresije i bipolarnog poremećaja, postoje i blaži oblici: distimija i sezonski afektivni poremećaj ili sezonska depresija. Za razliku od teške depresije, kad osoba gubi radnu sposobnost i sposobnost funkcioniranja na razini svakodnevice, kod blažih oblika depresije nećemo izgubiti svoje sposobnosti, ali ćemo otežano funkcionirati i nećemo se dobro osjećati.
Depresija pogađa duboko jer se manifestira kroz osjećaje, misli i tijelo. Na razini osjećaja prisutni su sjeta, melankolija, tuga, tjeskoba, krivnja, beznađe. Primjerice, „obična“ tuga nastaje kad nešto izgubimo, kad nas netko povrijedi ili se razočaramo. Kad nestane uzrok tuge ili kad ga prebolimo, nestaje i tuga.
Za razliku od toga, u depresiji smo tužni zbog svega – to je prevladavajući osjećaj koji ne mora biti izazvan nikakvim posebnim događajem gubitka ili boli. Na razini tijela javlja se umor, tromost, poremećaji spavanja i prehrane. Na razini misli javlja se gubitak zanimanja za vanjski svijet, neodlučnost, manjak volje, mračne, čak i suicidalne misli.
Sezonska depresija
Među blažim oblicima je sezonska depresija koja je jača za zimskih mjeseci, posebno početkom godine. Sezonska depresija može potrajati i nekoliko mjeseci, a treba vremena da se popravi, kao i svako psihičko stanje. Važno ju je prepoznati i, ako je potrebno, potražiti stručnu pomoć. Najčešće si ne možemo priuštiti dugo bolovanje ili odmor, često smo prisiljeni i dalje funkcionirati u svakodnevici, raditi najbolje što možemo.
Tad nam može koristiti ako odgodimo donošenje važnih odluka, a velike obaveze i zadatke razdijelimo na manje zadatke, jer ćemo ih lakše svladati. Važno je i postaviti prioritete, napraviti ono što se može i ne postavljati pred sebe prevelike zahtjeve. Odlično je ako imamo podršku obitelji i prijatelja pred kojima ne moramo skrivati svoje stanje.
Ako oni mogu razumjeti da se iz depresije ne izlazi snagom volje, jer u depresiji nam upravo to nedostaje, mogu nam dati ljubav, ohrabriti nas da sudjelujemo u aktivnostima od kojih ćemo se osjećati bolje. Povjeriti se nekome vrlo je važno, olakšavajuće, a kad smo okruženi ljudima koji nas razumiju, to će pomoći da se postupno počnemo bolje osjećati.
.png)
.png)
