Travnjak: Upute za uzgoj i njegu najljepšeg zelenog saga

Vizualno povećava prostor

Travnjak i travanj

Travnjaci su mnogo više od zeleno obojene plohe i da bismo u njima potpuno uživali, trebamo naučiti promatrati ih i koristiti. Tako možemo primijetiti da su osobito zanimljivi za sunčana vremena jer se na njima zbog okolnog bilja i objekata odvija igra svjetlosti i sjene. Ujutro na vlatima trave možemo uočiti svjetlucanje kapi rose, a za hladnih jutara kristaliće leda.

Snijeg će zelenilo pretvoriti u blistavobijelu prostirku. Na travnjaku se itekako očituje i dolazak topla vremena: već nakon kratkog razdoblja viših temperatura u jesen i zimu trava će zazelenjeti. A to je najintenzivnije u proljeće – u travnju jer zbog topline i obilja vlage trava vidljivo raste te postaje sočna, bujna i intenzivne zelene boje. Stoga je ovaj mjesec i dobio taj naziv te se smatra najzelenijim mjesecom u godini.

Najbolji je mješoviti

Osim te neosporne estetske uloge, travnjak može poslužiti kao ugodno mjesto za boravak, odmor i rekreaciju. To je osobito važno u današnje vrijeme kada su mnoge obitelji gotovo posve otuđene od prirode, stoga boravak u vrtu i dječja igra na travi mogu biti neprocjenjivi. Tako prilikom planiranja travnjaka trebamo pripaziti koja će mu biti glavna namjena, kako će izgledati i koliko će prostora zauzimati.

Travnjaci mogu poslužiti u razne svrhe: za odmor, sport i razonodu ili jednostavno imati samo ukrasnu ulogu, kao dio vrta. Ne zaboravimo da korijenje trava povezuje i drži zemlju na okupu, pa travnjak na nagibima sprečava eroziju tla, što može biti jednostavno rješenje u mnogim ugroženim dijelovima vrta.

Ovisno o položaju, možemo stvoriti travnjak za sunce, sjenu ili djelomičnu sjenu. Na mjestu gdje ćemo imati travnjak provjerimo i koju vrstu tla imamo jer i prema tome možemo odabrati prikladne vrste trava. Veoma se rijetko sije samo jedna vrsta – pouzdaniji i otporniji je mješoviti travnjak. Tako se, u raznim omjerima (ovisno o namjeni), ponajčešće koriste ovi rodovi trava: ljulj (Lolium sp.), vlasulje ili rosulje (Agrostis sp.), vlasnjače (rodovi Festuca i Poa) i mačji rep (Phleum sp.). U mješavinama sjemena dobro dođu neke vrste djetelina (Trifolium sp.) jer rahle tlo i obogaćuju ga dušikom.

Cvjetni korov

Travnjak može biti tematski osmišljen, što može biti pun pogodak ako imamo odgovarajući položaj i mikroklimu. To mogu biti travnjaci koji su posve otporni na sušu i vrućinu, primjerice mediteranski i posve samonikli koji će se uklopiti u koncept vrtlarenja u skladu s prirodom. Takvi travnjaci neće zahtijevati mnogo njege. Pri tome nam neće smetati pokoji korov jer neki od njih mogu nas razveseliti svojim cvjetićima, osobito u proljeće.

Primjeri su jaglac (Primula sp.), tratinčica (Bellis perennis), maslačak (Taraxacum officinale), čestoslavica (Veronica chamaedrys)... Na većim površinama može se posijati predivna romantična cvjetna livada koja se zapravo i ne kosi, već se biljke ostavljaju da procvatu. Na njoj će nas, osim otpornih vrsta trava, uveseljavati biljke poput ivančice (Leucanthemum sp.), poljskoga maka (Papaver rhoeas), nevena (Calendula officinalis), različka (Centaurea cyanus)... To je dobro rješenje za mjesta gdje nemamo vremena često kositi travu (primjerice, uz vikendice).

Gotove travne smjese

Razmišljajući o bajkovitom savršenstvu, vjerojatno će nam najprije na pamet pasti besprijekorni, gotovo nestvarno zeleni engleski travnjaci. Moramo biti svjesni da su oni takvi zbog obilježja ondašnje klime s velikom količinom vlage u zraku te mnogo oborina, a i tradicionalno se mnogo pozornosti pridaje njezi i brzi o okolišu. Za takve travnjake trebat će mnogo njege, truda i ulaganja (redovito zalijevanje i košnja, prihrana, uklanjanje i uništavanje korova...).

Nismo li sigurni koje bismo vrste trava trebali posijati, najbolje je da odaberemo gotove travne smjese koje su namijenjene za točno određenu svrhu. Ovisno o željama i okolnostima, osim od uobičajenih vrsta trava travnjak se može sastojati i od ostalih otpornih biljaka. Tako, ako nemamo priliku načiniti pravi travnjak (primjerice u malim vrtovima, na balkonima i terasama), na sjenovitim mjestima možemo se poigrati mahovinom, a na sunčanim otpornim čuvarkućama (Sempervivum sp.) i žednjacima (Sedum sp.).

Pripazite na temperaturu

Oblik travnjaka može biti pravilan ili nepravilan; trebamo voditi računa o ukupnoj veličini vrta, njegovoj funkcionalnosti i konačnom izgledu. Najbolje su vrijeme za pripremu terena kraj ljeta, početak jeseni i proljeće. Dobro je znati da trava najbolje niče kada je temperatura tla između 13 i 15 Celzijevih stupnjeva. Površinu treba prekopati, razrahliti tlo, usitniti ga, eventualno ga poboljšati i pognojiti te ukloniti korove, ostatke korijenja i kamenje koje bi poslije smetalo pri košnji.

Potom sve treba dobro poravnati. Prije sjetve dobro je da se tlo slegne i površina ponovno izravna, prema potrebi. Sjeme sijemo što je ravnomjernije moguće i to za mirna vremena, bez vjetra. Na kraju je površinu dobro prijeći valjkom kako bi se sjeme učvrstilo za površinu tla.

Brzinsko su rješenje za travnjak gotovi travnati sagovi koji se polažu na pripremljeno tlo, čime se mnogo brže dobiva zelena površina. Novi travnjak moramo redovito zalijevati tako da se površina ne isušuje. Travu isprva pustimo da naraste i očvrsne (najmanje 10 centimetara) i tek je tada možemo prvi put pokositi. Poslije je redovito kosimo na željenu visinu.

Njegovanje travnjaka

Da bi travnjak bio lijep i njegovan, trebamo ga redovito zalijevati, kositi i prihranjivati. Kako bismo uklonili korove i mahovinu, možemo upotrijebiti kemijska sredstva, no moramo biti svjesni da zagađuju okoliš, a s njihovom eventualnom primjenom osobito trebamo biti oprezni ako imamo djecu i kućne ljubimce. Ako je travnjak oštećen, tijekom cijele vegetacije možemo ga obnoviti: mjesta bez trave prekopamo i usitnimo te posijemo sjeme odabrane trave.

Redovito ga zalijevamo, a kosimo tek kada mlada trava očvrsne. Travnjaci, osobito oni ukrasni, nisu lišeni nevolja. Poput ostalih biljaka, mogu ih napasti bolesti, a od štetnika najviše teškoća stvaraju krtice i voluharice.