Listić metvice koji pluta u ledenom čaju, nasjeckani vlasac kao savršen kontrast jogurtu, grančica ružmarina koja je poslužila kao ražnjić za meso. Mogli bismo nabrojiti tisuću kulinarskih kreacija kojima neodoljivost daje upravo začinsko bilje. Njegova je privlačnost u tome što je ponekad teško odlučiti je li ugodnije nepcu ili privlačnije oku, treba li ga pojesti ili samo promatrati, pomirisati.

Kao što fascinira gurmane, tako fascinira i vrtlare, koji načine uzgoja začinskog bilja ne skrivaju. Dapače, pozivaju vas da se i vi okušate u njegovoj sadnji. Naime, za većinu začinskog bilja potrebno je imati balkon ili samo prozorsku dasku. Uz nekoliko profesionalnih savjeta već ovoga proljeća možete postati stručnjak za sadnju kadulje, origana ili peršina.

Kad sljedeći put kad se odlučite pripremiti pesto, ledeni čaj ili aromatično pečenje, sastojke ćete umjesto u trgovini naći puno bliže, na svojem balkonu.

Kakva zemlja i koje mjesto?

Knjiga Začinsko bilje u loncu, u izdanju Mozaik knjige, na zanimljiv i jednostavan način daje općenite savjete vezane uz sadnju, ali i savjete vezane uz nametnike, zimsko sunce, kalendar za sadnju začinskog bilja, kako uobičajenog, tako i onog manje poznatog poput smilja, potočarke, dragoljuba, livadne kiselice, stevije, kadifice i drugih.

Kod sadnje bilja, bilo da raste na suncu ili u polusjeni, pazite da nikada nije na propuhu. Na takvome mjestu posude i biljke u njima brzo gube vodu. Najbolja zemlja za sadnju je mješavina treseta ili njegovih nadomjestaka (komposta, humusa od mljevene kore drveta). Glina sadržana u zemlji omogućuje bolji protok vode i hranjivih tvari kroz supstrat (zemlju za bilje). Začinsko bilje voli mineralno tlo pa mu dodajte otprilike 30 posto krhotina od pečene gline ili granuliranog plovućca. Treba pripaziti da biljne vrste koje planirate kombinirano uzgajati imaju slične potrebe, pa ih pravilno zasadite.

Posuda i zalijevanje

Što je posuda manja, to je više njege potrebno. Bilje u takvim posudama iziskuju češće presađivanje i zalijevanje, a i manje je otporno na hladnoću. Želite li u vrijeme velikih vrućina otići nekamo za dugi vikend, oslonite se na metodu „mokrih nogu“. Prije odlaska još jednom zalijte bilje, a lonac stavite na podložak koji ste napunili s 3 cm glinopora (zrna veličine 2/4 mm). Utisnite lonac u sloj glinopora. Zatim u podložak dolijte 2 cm vode. Voda treba dosezati dno lonca.

Začinsko bilje najbolje bi bilo uzgajati kombinirano na otvorenom i zatvorenom prostoru. U zatvorenome biljka raste u gotovo jednoličnim uvjetima, na temperaturi od oko 20 stupnjeva. Budući da ne postoji temperaturna razlika noći i dana kao na otvorenome, biljka zbog neraspoznavanja doba dana radi bez prekida i trpi stres.PageBreak

Kako saditi koje bilje

Vlasac
Razmnožavanje i njega: Vlasac nije teško uzgojiti, a najbolje ga je posaditi između ožujka i kolovoza. Zimi ga postavite na toplo i svijetlo mjesto.
Berba: Odsijecite stabljike oko jedan centimetar od lukovice, biljka će potjerati nove.
Kulinarstvo: Ljuta aroma odaje njegovo srodstvo s lukom. Vlasac prija uz razne umake s jogurtom, sireve i može se zamrznuti.

bilje
Maja Danica Pečanić bilje
Metvica

Razmnožavanje i njega: Možete je posijati na otvorenome od sredine svibnja nadalje, a u zatvorenom prostoru od travnja. Treba svjetlost i toplinu za klijanje pa se sjeme tek lagano utisne u vlažnu zemlju. Odgovaraju joj posude sa spremnikom za vodu, a zemlju treba s vremena na vrijeme gnojiti.
Berba: Najbolje bi bilo stalno podrezivati biljku kako bi puštala nove izbojke. Brati čim potjeraju mladice.
Kulinarstvo: Metvicu ćemo naći u raznim jelima, od čajeva do čokoladnih slastica. Čokoladna, marokanska, ananas metvica neke su od sorti. Hemingawayeva je poznata i pod nazivom mojito jer je sastojak pića koje je pisac volio.

Peršin

Razmnožavanje i njega: Oboružajte se strpljenjem jer peršin klija tek nakon dvadesetak dana. Na suncu dobro raste, no kad su velike vrućine, stavite ga u polusjenu. Peršin korjenaš posadite u duboku posudu.
Berba: Nikad ne berite cijeli grm peršina, nego samo nekoliko vanjskih grančica.
Kulinarstvo: Peršin ne kuhajte, već ga dodajte u jelo prije posluživanja. Sorta peršina s ravnim listovima je aromatičnija, a ona s kovrčavim listovima dekorativnija.

Origano

Razmnožavanje i njega: Posijte ga na otvorenome od svibnja nadalje. Sjeme lagano utisnite u tlo, ne prekrivajte ga zemljom. Uvele izdanke odrežite s pojavom prvog mraza.
Berba: Upotrebljavaju se listovi i vrhovi mladica, a mogu i cvjetovi. Izdanke za sušenje treba obrati sredinom ljeta.
Kulinarstvo: Kuhajte ga zajedno s jelom i na početku budite oprezni s količinom, dok se ne upoznate s jačinom okusa. Ako niste zadovoljni aromom, uzgajajte grčki origano koji je pikantniji.

bilje
Maja Danica Pečanić bilje
Lovor

Razmnožavanje i njega: Iako nije otporan na temperature ispod ništice, prezimiti bi trebao na hladnom i svijetlome mjestu. Unesite ga što kasnije u zatvoreni prostor i što prije iznesite na otvoreno. Brzo raste pa zahtijeva redovito presađivanje u veće posude.
Berba: Lišće se bere cijele godine.
Kulinarstvo: Svježi listovi dodaju se u jela na isti način kao i suhi.

Bosiljak

Razmnožavanje i njega: Posijte ga na otvorenome od kraja svibnja do kraja srpnja, a u zatvorenome od kraja ožujka nadalje. Jako je osjetljiv na hladnoću. Bosiljak često napada crveni pauk. Ako nema puno nametnika, isperite ih vodom, a ako ih je puno, uklonite biljku.
Berba: Lišće se bere kad mladice dosegnu otprilike 10 cm, i to odozdo prema gore.
Kulinarstvo: Najčešća sorta je đenovski bosiljak s velikim zelenim listovima. Dodaje se u salate, juhe, umake. Tajlandski bosiljak je najpikantnija sorta pa se dodaje u azijska jela.

Ružmarin

Razmnožavanje i njega: Zimi ga unesite u zatvoreni prostor i držite na temperaturi od 10 stupnjeva, na što svjetlijem mjestu. Ostaje li vani, morate ga zaštititi od sunca, pogotovo krajem zime. Naime, ako dulje stoji na suncu dok je zemlja još smrznuta, lako se može osušiti.
Berba: Može se brati cijele godine, a aroma mu je najintenzivnija ljeti.
Kulinarstvo: Uz običan ružmarin, zanimljiva je i sorta i prostatus, s visećim stabljikama. Ružmarin se kuha s jelima otpočetka.

Kadulja

Razmnožavanje i njega: Kadulja bi uvijek morala rasti u velikom loncu, i to u kvalitetnoj glinovitoj zemlji za bilje. Dalmatinska kadulja dobro podnosi mraz.
Berba: Iako se listovi mogu brati cijele godine, najbolje vrijeme je od kraja svibnja do kraja rujna. Želite li sušiti kadulju, poberite vrhove mladica i grančice čim ljeti biljka počne pupati.
Kulinarstvo: Jelima daje gorkastu aromu pa pristaje uz teška jela, pečeno meso i guste juhe. Koristan je i čaj od kadulje. Ipak, kadulja se ne preporučuje trudnicama.

Korijandar

Razmnožavanje i njega: Pazite da ga redovito zalijevate jer bi u suprotnom mogao prijevremeno procvasti i dati sjeme. Ljeti ga možete posijati na otvorenome, a tijekom cijele godine u zatvorenome.
Berba: Otkinite mlade listiće. Nakon nastanka sjemena korijandar se suši i propada. S osušenih biljaka uberite sjeme.
Kulinarstvo: Mlade listove dodajte jelima iz woka. Sjemenom začinite kruh.

Limunska trava

Razmnožavanje i njega: Sije se mnogo sjemena jer će proklijati tek četrdesetak posto. Limunska trava raste na vrlo sunčanom i toplom mjestu, treba je čuvati od mraza. Velik je potrošač gnojiva.
Berba: Stabljike možete odsijecati cijele godine. Prve godine nakon sjetve razvijaju se tanke stabljike, a s godinama postaju snažnije.
Kulinarstvo: Limunska trava sastavni je dio mnogih biljnih čajeva i azijske kuhinje.