Otklanjanje stresa i opuštanje nisu jedini pozitivni efekti vrtlarstva. Dovoljno je vidjeti odrasle i djecu kako se kreću po vrtu pa da nam odmah bude jasno da će se sasvim lijepo umoriti i od najobičnijega grabljanja lišća, a kamoli ne od poslova koji troše više energije, kao što su sadnja, kopanje rupa i zalijevanje. Vjerujte, vrtlarstvo je tako zarazno da, kada kada jednom krenemo, stajanja nema pa naše kretanje na određen način postaje i pravi aerobni trening. To sama dobro znam jer se tako ponaša i moja kći. Ako smo u vrtu cijeli dan, primjerice, vikendom, ona se tako umori od svih mogućih aktivnosti u vrtu (koja, naravno, uključuju i igru) da obavezno zaspi od umora u autu kada se predvečer vraćamo kući.

Jednom sam čak pokušala brojiti koliko će puta čučnuti i ustati u deset minuta te ubrzo odustala jer jednostavno to nisam više mogla pratiti. Shvatila sam da je to i savršena kondicijska vježba, a posebno za djecu koja previše vremena provode sjedeći. Vrtlarstvom se, čak i ako je posve rekreativno, može potrošiti oko 300 kalorija na sat, a kod težih poslova i dvostruko više. Za mališane s problemima prekomjerne težine to je odličan način tjelovježbe. Oni vježbaju a da toga nisu ni svjesni. I to još na svježem zraku.

Tako je to s djecom. A što je s odraslima, starijima? Trošenje kalorija, naravno, vrijedi i za njih, no vrtlarstvo postaje još važnije kada su u pitanju ozbiljniji zdravstveni problemi. Stručnjaci sa Sveučilišta Kansas preporučuju rad u vrtu kao idealan način fizičke aktivnosti kod osoba oboljelih od dijabetesa. Za takve je bolesnike potrebno oko 150 minuta kretanja tjedno, a vrtlarstvom se to može bez problema nadmašiti. I ne samo to. Vrtlari, tvrde stručnjaci, i mnogo bolje spavaju.