VRTLARSKI RADOVI U SVIBNJU: Osim uživanja u bojama i mirisima proljeća, čeka nas mnogo aktivnosti

Svibanj je jedan od najljepših proljetnih mjeseci: mnoge biljke raskošno cvatu, a povrće buja...

Shutterstock

Sjetva, sadnja i iznošenje na otvoreno

Biljke brzo napreduju pa ih je potrebno njegovati, no ima i mnogo toga za sjetvu, presađivanje, sadnju… Uživat ćemo i u nekim plodovima svoga rada početkom proljeća: u blitvi, salati, maslačku, mladom luku, radiču, rikuli… Zbog povoljnih temperatura uglavnom više nema potrebe za selidbom u zaštićene prostore.

Kako i dalje može biti mraza, sadnju i iznošenje na otvoreno trebamo pomno planirati i pratiti prognozu vremena. Osjetljive vrste koje smo dosad držali u zatvorenome poput jednogodišnjeg i balkonskog cvijeća, a od povrća presadnice pomoćnica (rajčica, paprika i patlidžan) i tikvenjača (tikva, bundeva, dinja, lubenica, tikvica…), trebamo iznijeti i/ili saditi tek onda kada doista više nema mraza. To je uglavnom poslije 10. svibnja, no ima i iznimno toplih godina kada se to može učiniti i prije.

Kako smo već vidjeli na balkonima, terasama i sličnim zaštićenim položajima, to se može učiniti i već od sredine travnja. Kod takve ranije sadnje pri ruci, za svaki slučaj, trebamo imati neku zaštitu za hladne noći i jutra (paučinasta folija, juta, novine, karton…).

Profimedia 

Što se sije, a što presađuje

U svibnju možemo sijati neke kultivare endivije, radič, salatu (ali samo početkom mjeseca, i to kultivare otporne na vrućinu), bijeli i crni korijen, ciklu, ledeno cvijeće, kikiriki, kukuruz, neke kupusnjače (korabica, raštika, švedska repa), grah mahunar i zrnaš (visoke i niske kultivare), malabarski i novozelandski špinat, maslačak, mrkvu, pepeljugu, štir, tikvenjače (tikva, bundeva, dinja, lubenica, tikvica…), tušanj… Ovisno o vremenskim uvjetima, možemo sijati i grašak, no treba imati na umu da on nije ljubitelj suše i vrućine.

Pogodno je vrijeme za sadnju presadnica bamije, celera, kupusnjača (brokula, cvjetača, kelj, kelj pupčar, kupus, raštika…), pomoćnica (rajčica, paprika i patlidžan), poriluka – uz uvjet da smo ih prije sadnje povremeno iznosili u vanjski prostor kako bi se prilagodile. U ovo vrijeme sadimo batat, jam, a početkom mjeseca možemo još saditi krumpir i sijati blitvu… Dok biljke ne narastu, tikvenjačama i pomoćnicama možemo osigurati potporanj (kolci ili mreže). Na balkonima i terasama za to će dobro poslužiti i ograda.

Na otvorenome i u posudama možemo sijati i saditi gotovo sve vrste začina (boražina, bosiljak, celer, lavanda, ljupčac, majčina dušica, metvica, matičnjak, kadulja, kim, kopar, mažuran, origano, peršin, ružmarin, vlasac…).

Voćke i ukrasno bilje

Od voćaka i ukrasnoga bilja (drveće, grmovi, ruže i trajnice) možemo saditi samo one koje će rasti u posudama. Za sadnju sadnica gologa korijena trebamo pričekati jesen. Voćke i vinovu lozu možemo prihraniti. Vinovoj lozi uklanjamo višak mladica, no tek kada nestane opasnost od mraza. Prema uzgojnom obliku, uklanjamo suvišne i male izboje, a ostavljamo one koji su najljepši i ravni.

Postojeće biljke koje već rastu, prema potrebi, treba okopavati, plijeviti korov, malčirati, zalijevati (najbolje rano ujutro) te prihranjivati. Sve nasade potrebno je redovito pregledavati i štititi biljke od bolesti i štetnika. Ne želimo li prikupljati sjeme, biljkama trebamo redovito uklanjati ocvale cvjetove. Dvogodišnje cvijeće (maćuhica, potočnica, tratinčica, šeboj…) polako  završavaju svoj životni ciklus i postupno ih možemo zamijeniti jednogodišnjim biljkama (ljetnicama) koje će nam vrt krasiti sve do jeseni. To su, primjerice, begonija, dalija, gazanija, kadifica, neven, prkos…