Holistička ljekarna i trgovina St. Charles
Prva stanica na našem "zelenom" putu je ulica Gumpendorferstrasse. Ondje se nalazi St. Charles, holistička ljekarna koju je osnovala skupina prijatelja, strastvenih zaljubljenika u medicinu, botaniku i dizajn. Proizvode za njegu izrađene od domaćih austrijskih biljaka, uvrstili su u ponudu ljekarne već prepune ajurvedskih pripravaka, čajeva, tinktura, losiona, ali i konvencionalnih lijekova.
U istoj ulici otvorena je i St. Charles trgovina prirodne kozmetike. Ugledavši policu na kojoj su se šarenili proizvodi Korres, napokon se ostvarila moja dugogodišnja želja da kupim kremu za lice iz te linije grčke prirodne kozmetike. Jasmin, guarana, biljke s alpskih livada u mojoj novoj kremi Korres, uvjerila sam se, nisu tek slova na deklaraciji, već dokaz da se i prirodni mirisi mogu zadržati na koži cijelog dana. Kozmetika Korres je i potvrda tvrdnji vlasnika St. Charlesa da sve što je povezano s pridjevom organsko ili skupo ne smije imati konotaciju snobovsko, već može i mora biti pristupačno.
Djela Friedensreicha Hundertwassera
Stambena zgrada koja, iako izgleda kao da je sagrađena bez ikakva reda i pravila, zapravo odaje savršenstvo prirode, svoj sklad u neskladnom svijetu. Obložena je šarenim pločicama, zelenilom koje raste iz prozora i pukotina, ukrašena spiralama, omiljenim motivom Hundertwassera, te neravnim podovima koji izluđuju stanare. Podovi su glavni razlog odustajanja stanara od života u ovoj umjetnini, kao i teškoće s uvažavanjem jedinog zahtjeva najmodavca – biljke ove stambene zgrade moraju se redovito njegovati i zalijevati.
Taj zahtjev ne čudi jer je njezin tvorac, arhitekt, pjesnik, slikar, dizajner poštanskih maraka i zastave Novog Zelanda, tijekom života potrošio nekoliko stotina tisuća eura na kupnju sadnica koje su oplemenile svijet i pridonijele njegovoj misiji da ga učini zelenijim mjestom.
Zanimljivo je što su jedino njezina ulazna vrata dizajnirana „normalno“, nalik na ostale bečke ulaze, što je umjetnik objasnio riječima: „Ulaz je takav kako dragi duhovi ne bi kojim slučajem zalutali!“
Đumbir
Niste li već u svoju kuhinju uveli đumbir, Bečani će vas pogledati s prijekorom. Oni ga upotrebljavaju naveliko. Ledeni čaj, čokolada, marinada – neki su od specijaliteta koji su mi pecnuli nepce jer sadržavaju ovaj aromatični korijen. Osim na đumbir, restorani se ovdje u sve većoj mjeri oslanjaju ne na tradicionalne recepte, već na sezonske namirnice, tako da sam se na bečkim tanjurima najviše nauživala kestena i bundeva spravljenih na različite načine.
Cvjećarna - restoran
U Beču sam osjetila i kako prija jelo s mirisom božićnog drvca. Ne, komadići drvca nisu završili u mom tanjuru, već sam posjetila restorančić Hansen. Suteren bečke burze dvorana je visokih stropova ukrašenih arkadama koja je u prednjem dijelu cvjećarna, kojom trenutačno vladaju borovi, a u stražnjem dijelu restoran. Uživajući u gustoj juhi od naranče i čili papričica kroz grančice bora virila sam prema božićnim dekoracijama. Češeri, štapići cimeta i sušene ploške limuna inspirirali su me da sama izradim božićne dekoracije.
Želite li doživjeti i pravo prosvjetljenje na području čokoladnih slastica, svratite u restoranu Mak, koji se nalazi u sklopu istoimena Muzeja suvremene umjetnosti. Ondje sam kušala najbolji čokoladni souffle i shvatila da je sve prije toga kušano pod istim imenom više nalikovalo lošoj verziji muffina.
Razotkriveni Klimt
Idealno je vrijeme za sve koji žele upoznati gospodina Klimta, njegove crvenokose ljepotice i prirodu, koju je slikao tako da je na komadu kartona izrezao kvadrat i s njim hodao naokolo dok, kroz taj isti kvadrat, ne bi ugledao savršeni prizor.
Sve one replike koje imam u domu, otisnute na šalici, kalendaru, svijećnjaku, ne mogu se mjeriti s doživljajem Klimtovih slika licem u lice. Prema savjetu muzejskog vodiča, spustila sam se na koljena i slike promatrala iz žablje perspektive. Tek tada listići zlata, moćno Klimtovo oruđe, zasjali su u punoj raskoši i dali odgovor na pitanje zašto baš Klimt – sudimo li prema replikama na bečkim štandovima i u trgovinama – ima primat nad svim ostalim umjetnicima.
Nađete li se pred njegovom najslavnijom slikom Poljubac, obuzet će vas romantika. Nažalost, lažna romantika jer priča oko slike ide otprilike ovako: iako komercijalizirana u svrhe veličanja ljubavi, slika zapravo predstavlja očajnički potez nezasitnog zavodnika Klimta da zadrži svoju veliku ljubav Emile Flöge, kojoj je dozlogrdilo njegovo dijeljenje kreveta sa stotinama muza.
„Lako ćete uočiti kako Klimtove ruke očajno stišću njezin vrat. Kako on grubo privija usta na njezin obraz, grli je dok je njezino tijelo nadvijeno nad provalijom“, objasnio je vodič. Promatrajući prizor, pomislila sam kako svatko u životu, prije ili kasnije, doživi barem jedan ovakav poljubac, ali to ne znači da ljubav ne treba veličati svim srcem.
.png)
.png)
