Zemlja je upravo dobila sedammilijarditog stanovnika, a kako se svjetska populacija približava broju od devet ili deset milijardi, napučeni gradovi djeluju sve više poput lijeka – najboljeg načina da se ljudi uzdignu iz siromaštva ne uništivši pritom planet.

U gradovima s višim prosječnim obrazovanjem i neobrazovani imaju više plaće

Povijesno su gradovi nastajali na rijekama i u prirodnim lukama kako bi se olakšao protok robe. Danas pak, kad su pali troškovi prijevoza i razvile se uslužne djelatnosti, najvažniji je protok ideja. Bogati gradovi “umnažaju dobit od pameti” omogućujući ljudima da uče jedni od drugih. U gradovima s višim prosječnim obrazovanjem, čak i neobrazovani imaju više plaće; to je dokaz “prelijevanja ljudskog kapitala”.

Lako je vidjeti zašto su ekonomisti prigrlili gradove, unatoč svim problemima, kao motore napretka. Stručnjacima za pitanja okoliša bilo je potrebno više vremena. Ako vam je priroda na prvome mjestu, gradovi vam izgledaju kao koncentrirane gomile štete – dok ne razmotrite alternativu, odnosno širenje štete. S ekološkog stajališta, povratak zemlji bio bi koban. Gradovi omogućuju da polovina svjetskog stanovništva živi na oko četiri posto obradive zemlje, ostavivši više prostora selu i proizvodnji hrane.

Stanovi trebaju manje energije od kuća

Po glavi, stanovnici gradova ostavljaju manji trag i na druge načine. Njihove su ceste, kanalizacije i električni vodovi kraći pa iskorištavaju manje resursa. Stanovi za grijanje, hlađenje i osvjetljavanje trebaju manje energije od kuća. I najvažnije, ljudi u napučenim gradovima rjeđe voze automobile. Odredišta su im dovoljno blizu da do njih mogu pješice, a kako dovoljan broj ljudi ide u istom smjeru, javni je prijevoz praktično rješenje. Upravo će golemi gradovi, predviđaju Ujedinjeni narodi, apsorbirati većinu porasta svjetskog stanovništva od danas do 2050. godine – više od dvije milijarde ljudi.
Reportažu o urbanom rješenju za budućnost čitajte u prosinačkom broju National Geographica Hrvatska.