Što je WWOOF?

Word Wide Opportunities on Organic Farms ili, skraćeno, WWOOF svjetska je mreža organskih farmi koju je 1971. godine pokrenula Engleskinja Sue Coppard, u to vrijeme zaposlena kao tajnica, inače velika ljubiteljica organskog uzgoja. Budući da sama nije imala priliku baviti se ekološkom poljoprivredom, Sue je ipak našla način kako da ostvari svoje želje. Za nekolicinu entuzijasta organizirala je dvodnevni radni izlet na farmu blizu Sussexa. Taj se vikend-test pokazao uspješnim pa su nedugo zatim i drugi farmeri poželjeli primati volontere.

Ubrzo se WWOOF počeo razvijati i širiti preko granica Ujedinjenog Kraljevstva te danas okuplja mnoge farme diljem svijeta. Na službenoj internetskoj stranici WWOOF-a podugački je popis država na gotovo svim kontinentima koje su članice ove mreže. Pregledavanjem stranice volonteri mogu odabrati kutak svijeta koji ih najviše zanima, a potom i vrstu farme, odnosno posla kojim bi se htjeli baviti. Krovna organizacija sastavlja popis farmi koje primaju volontere i čija im je pomoć potrebna u određenom dijelu godine, ovisno o vrsti proizvodnje.

Besplatan smještaj, hrana i iskustvo

Za rad na imanju od nekoliko sati, najčešće pet-šest dnevno, volonterima je omogućen besplatan smještaj, hrana i korisno iskustvo u organskoj agrikulturi. Za detaljno prelistavanje stranice s popisom farmi potrebno je postati članom, i to uplatom od svega stotinjak kuna, čime se ostvaruje jednogodišnje članstvo. Ono vam daje mogućnost da saznate detalje o domaćinima (WWOOF host), kontaktirate ih i, ako se za to odlučite i s njima dogovorite, postanete njihov volonter (WWOOF-er).

Neki od ciljeva WWOOF-a su poticanje organskog uzgoja i širenje znanja o njegovim tehnikama, poticanje života i rada u prirodi, razmjena iskustava između volontera i domaćina, upoznavanje novih kultura te obnavljanje ili jačanje čovjekova odnosa s prirodom. Zadaće WWOOF-era najčešće su sadnja, rezanje, plijevljenje, briga za domaće životinje i slično, ovisno o farmi i dijelu godine.

Važno je poštovanje

No WWOOF ne treba shvatiti kao jeftin odmor kod nekoga tko će za vas kuhati dok se vi izležavate na suncu. Važno je zapamtiti da je to prije svega razmjena – iskustava, pomoći, informacija. Volonteri mogu očekivati da će dobiti topao i čist smještaj, dovoljno hrane, poštovanje od strane domaćina, ali isto tako od njih se očekuje da dolaze s iskrenim namjerama, a to je ponajprije da bi iskusili život na selu, okušali se u organskom uzgoju te da su skloni ekološkom stilu života.

Oni se prema svojem domaćinu moraju odnositi s jednakim poštovanjem i držati se unaprijed postavljenog dogovora o satnici i terminu vezanom uz početak i završetak rada. Na taj način i volonteri i domaćini stječu pozitivno iskustvo, opravdavaju iskazano povjerenje i omogućuju opstanak WWOOF-a.

WWOOF u Hrvatskoj

Da biste postali volonter WWOOF-a, nije potrebno prijeći granice vlastite države. U Hrvatskoj, primjerice, postoji sedam farmi uključenih u program, od kojih se čak tri nalaze u Istri. Ostale su u Zagrebu, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Karlovcu te na Velebitu, a pomoć je potrebna u radu s konjima, ljekovitim i začinskim biljem, u masliniku, voćnjaku ili vrtu.

U svakom slučaju, bilo da putujete u selo pokraj vašega ili u stranu zemlju, iskustvo s WWOOF-om ponukat će vas da oživite vlastiti zeleni kutak za koji su se nekoć možda brinule vaše bake i djedovi, a koji ćete potom s ponosom u naslijeđe ostaviti svojoj djeci. Više na www.wwoof.org