Uklonite količinu "kemije" iz doma
Kad je riječ o zdravlju, najviše se raspravlja o tome što unosimo ili nanosimo na sebe. Sve se vrti oko jela i pića, vitaminskih i drugih dodataka prehrani, kozmetike, lijekova... Rijetko se spominje činjenica da svakodnevno udahnemo u prosjeku 11.000 litara zraka i da je on često upitne kvalitete.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, većina ljudi koji žive u urbanim sredinama provodi do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima gdje je zrak često isušen zbog loše klimatizacije te onečišćen duhanskim dimom i kemikalijama iz umjetnih materijala što se masovno koriste u opremanju prostora.
Za povoljniju mikroklimu preporučuje se pročišćivanje prostora jer upravo unutar vlastita četiri zida možemo znatno smanjiti količinu "kemije", budući da ona većinom potječe iz predmeta koje koristimo.
Umor i problemi sa zdravljem mogu biti posljedica udisanja kemijskih spojeva poput formaldehida, benzena, trikloretana i ksilena, koji isparavaju iz namještaja, sagova, zastora, presvlaka, boja, lakova, ljepila, sredstava za čišćenje... Stoga pročistite svoj dom:
• Odaberite pokućstvo od cjelovitog drva, tretiranog samo ekološkim premazima. Najpoželjnije je drvo sa FSC jamstvom održivosti. FSC (Forest Stewardship Council – Vijeće za nadzor šuma) neovisna je međunarodna organizacija koja promiče odgovorno gospodarenje šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima koji jamče poštovanje prirode i ljudi. Dajte prednost i drugim prirodnim materijalima: kamenu, keramici, juti, sisalu, konoplji, lanu, pamuku, ramiji, vuni, svili... Najpoželjnije su tkanine organskog podrijetla obojene prirodnim bojama.
• Istraživanje koje su znanstvenici s norveškog Sveučilišta u Bergenu 2018. godine proveli u suradnji s još 26 znanstvenih ustanova širom Europe, pokazalo je da česta uporaba kemijskih sredstava za čišćenje djeluje na pluća kao pušenje 10 - 20 cigareta dnevno! Stoga takve preparate valja izbjegavati, baš kao i umjetne deterdžente, svijeće i osvježivače zraka. Zamijenite ih prirodnim sredstvima na biljnoj bazi i domaćim pripravcima od sode bikarbone, limuna, soli, eteričnih ulja...
• Ne pretrpavajte prostor stvarima i redovito ga provjetravajte; tako ćete lakše spriječiti nakupljanje vlage i plijesni. Pustite u stan što više dnevne svjetlosti zato što sunce djeluje kao prirodni dezinficijens protiv štetnih mikroba.
• Što je prostor zagrijaniji, to se više u zrak otpuštaju kemikalije iz predmeta koji se nalaze u prostoru. Stoga održavajte umjerenu temperaturu u prostorijama u kojima boravite.
• Redovito provjeravajte ispravnost peći na plin i drva, kao i kamina i dimnjaka, kako biste spriječili prekomjerno stvaranje ugljičnog monoksida i čađe.
• Ne zagađujte zrak duhanskim dimom, a to podjednako vrijedi za obične i elektroničke cigarete, poznate i kao e-cigarete. Iako se one reklamiraju kao manje škodljive, također sadrže nikotin i brojne druge otrovne spojeve. Sve cigarete štetne su po zdravlje i okoliš.
• Da biste u svojem prostoru imali više kisika, čuvajte drveće, živice i travnjake oko zgrada zato što su biljke savršena prirodna klimatizacija, a ujedno i fizički onemogućuju prodor štetnih čestica. Raslinjem „filtrirajte“ balkone i terase na kojima možete uzgojiti biljne pregrade (npr. od šimšira, tuja, bambusa) ili načiniti pergolu pomoću puzavica.
• Pročišćivanju zraka u stanu pomažu sobne biljke koje su poznate kao „gutači“ štetnih kemijskih spojeva i eliminatori tehnoloških zračenja: kućna paprat, jedarce, bršljan, zeleni ljiljan, dracena, bambus-palma i filodendron.
• Uređaji za klimatizaciju, pročistači, ionizatori i ovlaživači zraka mogu biti od velike pomoći, ali samo ako ih koristite umjereno te ih redovito održavate i mijenjate filtre. Pročistačima budućnosti proglašeni su uređaji na bazi probiotika i algi koji sve više zamjenjuju one sa sintetskim filtrima. Sve su dostupniji i mini senzori za praćenje kvalitete zraka koji su povezivi s aplikacijama na pametnim telefonima, pa se u svakom trenutku može „očitati“ što udišemo.