Oko 55 posto svjetske populacije živi u gradovima i megapolisima. Ujedinjeni narodi predviđaju da će se ovaj postotak do 2050. godine popeti na 68 posto. Problem je što svjetske metropole, koje zauzimaju samo 3 posto svjetske kopnene površine, koriste između 60 i 80 posto ukupne energije i proizvode 75 posto globalne emisije ugljika! Drugim riječima, ako bi cijeli planet živio na isti način kao Sjevernoamerikanci, bilo bi potrebno četiri ili pet planeta kao što je Zemlja da nas „uzdržavaju“. Zbog ovakvih alarmantnih analiza, brojni znanstvenici upozoravaju da nam bliža budućnost nije svijetla i da civilizaciju za samo nekoliko desetljeća čeka krah.
Ako se čovječanstvo želi uhvatiti ukoštac s aktualnim problemima sve većeg broja stanovnika, povećane urbanizacije, zagađenja okoliša, klimatskih promjena i oskudice resursa, krajnji je trenutak da preispitamo i drastično promijenimo način kako živimo. Nasreću, zbog sve veće zabrinutosti, raste broj pojedinaca koji osnivaju i žive u off grid zajednicama posvećeni održivom življenju i suživotu s prirodom. Riječ je o malim ekološkim selima, nalik onima kakve su poznavali naši pradjedovi i prabake, kada se živjelo u kućama od slame i blata, a kišnica se skupljala u gusternama i oko kuće se uzgajalo povrće bez pesticida. Ove se tradicionalne zajednice budućnosti mahom okupljaju oko zajedničkih interesa, s ciljem da obuzdaju društvenu, ekološku i ekonomsku krizu regeneracijom društvenog i prirodnog okruženja.
U svijetu postoji više od deset tisuća različitih tipova ekoloških sela, uglavnom u ruralnim područjima, čiji stanovnici grade društva utemeljena na suradnji, samodostatnosti, obnovljivim izvorima energije i ekološkim materijalima. Većina takvih sela ima između pedeset i tristo stanovnika, a neka imaju i oko tisuću. Konačni cilj ovih ekološki osviještenih zajednica je stvaranje rješenja za smanjenje vlastitog ekološkog otiska, što se postiže učinkovitom uporabom i očuvanjem Zemljinih resursa.
Samoodrživa ekosela mogu biti samo dio pokreta buđenja ljudske svijesti, no ne mogu biti jedino rješenje za očuvanje jedinog našeg planeta. Prije svega je potrebno da najbogatije države pokrenu proces planiranog ekonomskog smanjenja. Do tada, ove zajednice nude alternativu za današnji status quo i pokazuju ne samo da je život u skladu s prirodom moguć nego i kako se može uklopiti u naš moderan stil života na koji smo naviknuli.
ZAŠTO JE EKOLOŠKO SELO VAŽNO?
1. Koristi prirodne resurse
Poštovanje prirode uključuje korištenje obnovljivih izvora energije poput solarne energije i energije vjetra. Također, domovi, javni prostori i ostale nastambe izgrađene su isključivo od ekoloških i lokalnih materijala poput blata, drva i slame, što se predivno uklapaju u okoliš.
2. Obnavlja okoliš
Ekološke zajednice ne nanose štetu okolišu, žive po zero waste filozofiji i obnavljaju ekosustave u kojima žive recikliranjem, pošumljivanjem, obnovom staništa životinja, očuvanjem vode, zbrinjavanjem otpadnih voda...
3. Obrazuje zajednicu
Članovi i žitelji ekosela promiču univerzalne pozitivne vrijednosti poput ekologije, solidarnosti, jednakosti, tolerancije, velikodušnosti, raznolikosti, gostoprimstva, poštovanja, suradnje među ljudima i samodostatnosti.
4. Uspješan suživot
Zalaganjem za već navedene ideale, potiču dijalog među članovima kojim rješavaju sporove u raspravama. Pomoću različitih oblika radionica uče mlađe naraštaje nenasilnoj komunikaciji, medijaciji i ostalim oblicima kvalitetne međuljudske komunikacije.
5. Odgovorno gospodarstvo
Birajući obnovljive i održive tehnologije i aktivnosti poput bioklimatske arhitekture i raznolike organske poljoprivrede, a izbjegavajući korištenje strojeva i kemijskih pesticida koji štete okolišu, troše manje energije i daju važan doprinos borbi protiv globalnog zatopljenja.
6. Ekonomska održivost
Ekonomska održivost i holističko zadrugarstvo temelje se na lokalnom ekonomskom sustavu koji podrazumijeva nabavu iz lokalnih izvora, vlastito poduzetništvo i prodaju na lokalnom tržištu. Time je novcu koji je stvoren u selu omogućeno da što dulje cirkulira unutar zajednice prije nego što se izda van. Kao krajnji cilj mnogih, ekonomska održivost manifestirala se i uvođenjem vlastitih valuta.
U jednom od svojih posljednjih izvješća, Globalna mreža ekosela (GEN) navodi da postoji oko deset tisuća ekoloških zajednica u 114 zemalja. No, brojna sela diljem svijeta još nisu dio ove organizacije, što znači da ih je, nasreću, mnogo više. Izdvajamo neka od najpoznatijih, najljepših i najstarijih...
1. Crystal Waters, Australija
Ovo permakulturno ekoselo, utemeljeno 1986. godine, smješteno je u australskom rezervatu za divlje životinje u australskom Queenslandu. Prostire se na oko 260 hektara, a njegovih 240 stanovnika koristi samo 20 posto zemljišta za stanovanje, a ostatak netaknute prirode služi kao stanište za oporavak životinja (klokana, ptica i gmazova), uzgoj bambusa, organsku poljoprivredu i prirodna igrališta za djecu. Među kulturnim, praktičnim i zabavnim aktivnostima ističe se njihova bogata tržnica i buvljaci, kao i bar i pekara u kojima se izmjenjuju dnevna događanja. Za svoje žitelje i posjetitelje organiziraju i umjetničke izložbe, festivale i radionice, satove joge i još mnogo toga. Crystal Waters diči se nagradom World Habitat Award zbog svojih ekoloških kućica i permakulturnog dizajna koje su osmislili poznati ekološki kreatori Max Lindegger i Roberta Tapp. Prema njihovim zamislima, sve u selu, od kuća do vodoopskrbe, izgrađeno je prema načelima održivosti. To također uključuje solarnu energiju i toalete za kompostiranje.
2. Ithaca, SAD
Osim sela The Farm u američkoj državi Tennesseeju koje slovi za jedno od najvećih i najdugovječnijih zajednica u SAD-u koje su početkom 70-ih godina prošlog stoljeća utemeljili hipiji, Ithaca je još jedan fantastičan primjer održive zajednice. Od njena utemeljenja, 1991. godine, o njima je pisao magazin National Geographic, njihov način života promatraju renomirana američka sveučilišta, a njihove su održive prakse življenja pobrale nekoliko nagrada. Sami za sebe kažu da tajna njihove zajednice leži u dijeljenju svega sa svakim. Ovo pitoreskno seoce pruža se na 175 hektara prirode na jezerima Finger u državi New York, oko kojih je izgrađeno 100 zelenih kuća. Domovi za njihovih 200 žitelja iznimno su udobni, a zahvaljujući odličnoj izolaciji koriste 80 – 90 posto manje energije za grijanje i toplu vodu od tipičnih domova na sjeveroistoku zemlje. Za posjetitelje imaju razne radne farme, poslovne prostore, društvene vrtove, livade, jezerca i šume za istraživanje i igru koje je, vjerujemo, teško ostaviti jednom kada se upoznaju.
3. Torri Superiore, Italija
Uz poznatiju Damanhur komunu, osnovanu 1975. godine i koja broji čak 600 stanovnika, Torri Superiore u Italiji ističe se kao ekološki i kulturni dragulj smješten između Ligurskih Alpi i Sredozemnog mora. Zajednica je podignuta prije tri desetljeća u napuštenom srednjovjekovnom selu iz 14. stoljeća. Svi materijali koji su korišteni za obnovu i restauraciju kuća su ekološki, poput kokosova vlakna, plutenih čepova i lokalnih materijala. Njihova održivost ogleda se i u organskoj poljoprivredi, solarnim pločama i toaletima za kompostiranje. Zajednica ima samo oko 20 stalnih rezidenata, ali kamene kućice, terase i strme uličice nikad nisu prazne jer je mjestašce otvoreno za ekoturizam i održavanje tečajeva o zaštiti okoliša.
.png)
.png)
