Riječ je o centrima u koje građani mogu donijeti bilo kakvu staru, ali još uvijek upotrebljivu robu široke potrošnje koja će se tamo popraviti, očistiti, općenito osposobiti za ponovno korištenje. To može biti odjeća i obuća, bilo koji drugi tekstil poput stare posteljine, prekrivača i deka, madraca za krevet, namještaja, igračaka, sportske  dječje opreme, kao i igračke, knjige, kućanski aparati i sva ostala roba široke potrošnje.

Zaposleni u centrima će tu robu vratiti u život, a zatim ju i prodavati u svojim trgovinama, po vrlo pristupačnim cijenama. Na taj će se način građani riješiti određenih stvari, umjesto da ih bacaju u komunalni otpad, a oni koji si novo ne mogu priuštiti, primjerice novi namještaj ili novu perilicu rublja, nova dječja kolica i slično, u ovakvim trgovinama će do tih stvari dolaziti puno povoljnije. U ovakvim centrima u Europi popravljenu robu kupuju i oni koji si novo mogu priuštiti, no zagovornici su „cirkularne ekonomije“ koja kaže da je bitno oporabiti što više postojeće robe, kako bi se smanjila proizvodnja nove, a time i zagađenje okoliša. Statistike iz europskih centara za ponovnu uporabu kažu da, primjerice, čak 25 posto „pokvarene“, bačene bijele tehnike može biti popravljeno i ponovno upotrebljavano, kao i nevjerojatnih 90 posto tekstilnih predmeta.

U Centrima za ponovnu upotrebu širom Europe radi oko 40.000 ljudi, mahom onih koji teško dolaze do posla na tržištu rada zbog zdravstvenih ili nekih drugih prepreka s kojima se suočavaju. Time centri doprinose i socijalnoj inkluziji marginaliziranih ljudi, odnosno smanjuju nezaposlenost.

Kad će Centri za ponovnu uporabu zaživjeti u Hrvatskoj i koliko će ih točno biti, za sada nije poznato, no najavljuje se da će zapošljavati nekoliko stotina ljudi. Poznato je i to da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa ukupno sedam milijuna kuna planira poticati njihovo osnivanje, pri čemu će ih moći osnivati udruge i zadruge koje se bave zaštitom okoliša te trgovačka društva u komunalnom sektoru.